Stjecanje općeg, višedisciplinarno i analitički utemeljenog poznavanja povijesti problema i aktualnih sadržaja recentne epistemologije; razvoj sposobnosti kod studenata za samostalno prepoznavanje, argumentirano vrednovanje i korištenje resursa epistemologije u odnosu na druge filozofske i znanstvene discipline (poput logike, povijesti ideja, psihologije spoznaje, sociologije znanja, filozofije jezika, semiologije, psihoanalitičke teorije subjekta, kulturalnih studija i tsl.).

1. 1) Uvodna razmatranja: terminološka razjašnjenja (‘teorija spoznaje’ vs. ‘gnoseologija’ vs. ‘epistemologija’); predfilozofska i filozofsko-teorijska geneza pitanja o spoznaji i znanju; teorija spoznaje (‘Erkenntnistheorie’) kao posebna, utemeljujuća filozofska disciplina, njezine znanstveno-teorijske granice i odnos sa srodnim disciplinama (psihologija spoznaje, sociologija znanja, kognitivne znanosti).
2. (2) Suvremena kritika tradicionalne epistemologije i pokušaji rekonceptualizacije (‘fundacionalistički koherentizam’ vs. naturalizirana epistemologija, folks-epistemologija, aretološka teorija znanja, socijalna i feministička epistemologija).
3. (3) Tradicionalna epistemologija: fundacionalizam, reprezentacionalizam, apriorizam vs. historijski jezični zaokret (hermeneutika, pragmatizam, strukturalizam, semiotika); klasične epistemologije zamjedbe i njihova eksplicitna semiološka podloga (Platon, Aristotel, Locke, Hegel, Peirce); teorije istine i znanstvenog diskursa (adekvacija vs. koherencija vs. jezična teorija istine); znanstvena spoznaja i ideološka tvorba.

1. Prikazati i protumačiti glavna razdoblja povijesti filozofije, filozofijske pravce i najznačajnije filozofijske sustave s obzirom na tematiku spoznaje i pojma znanja.
2. Odgovarajuće koristiti epistemološku terminologiju u različitim granama filozofije i prikazati njen povijesni razvoj
3. Ustanoviti sličnosti i razlike između različitih filozofijskih stajališta unutar iste filozofijske grane.
4. Identificirati i primijeniti osnovne epistemologijske modele pri tumačenju znanstvenih teorija i društvenih fenomena.
5. Analziirati i kritički prosuđivati odnos između klasičnih, novovjekovnih i suvremenih epistemolloških doprinosa.
6. Pretraživati i adekvatno odabrati dostupne izvore u svrhu samostalnog usavršavanja u struci.
7. Analizirati temeljne pojmove i teorije drugih znanosti iz filozofijske perspektive.
8. Upoznati temeljne kriterije za razlikovanje znanstvenog od ideološkog diskursa.
9. Primjenjivati poznavanje stranih jezika u studiju i komunikaciji

predavanje; diskusija

usmeni ispit. studenti biraju glavne i prateće reference iz četiri tematska područja; pismena obrada (najmanje) jednog tematskog područja uvjet za pristupanje usmenom ispitu.

1. Švedski jezik i kultura, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 5. semestar
2. Filozofija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 3., 5., 7. semestar
3. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3., 5., 7. semestar