Formiranje stručne kompetencije slavista-ukrajinista s osvrtom na razvoj osnovnih dosegnuća književnosti jednog od najvećih slavenskih naroda, u kontekstu općeevropskih tendencija. Poslije upoznavanja s literaturom prethodnih razdoblja, prva polovica 19. stoljeća predočava posve drukčiju pojavu poznatu kao «nova ukrajinska literatura». Kolegij usmjeren je na učenje i spoznaju osobitosti nastanka i razvoja književnosti kraja 18.- prve polovice 19. stoljeća s posebnim osvrtom na problem nacionalnoga preporoda, utvrđivanja ukrajinskog književnog jezika, obraćanja prema narodu kao glavnom liku književnosti. Posebice se prati razvoj imperijskoga diskursa i kontrdiskursa kao determinante književnoga procesa.

1. Osobitosti razvoja ukrajinske književnosti na rubu 18-19. stoljeća – kao «nacionalni preporod». Pojmovi te reflektiranje klasicizma, prosvjetiteljskoga realizma u ukrajinskoj književnosti. Značaj Ivana Kotljarevs’kog i njegove Enejide u razvoju ukrajinske književnosti. Lik Ukrajine u stvaralaštvu Kotljarevs’kog. Problem ukrajinskog književnog jezika, Ševčenko o Kotljarevs’kom.
2. Ukrajinska dramska književnost, značaj kazališta u uvjetima prezentiranja etnosa; političke okolnosti aktualiziranja dramaturgije. Dramska djela 1810-1840: Ivan Kotljarevs’kyj, Kvitka-Osnovjanenko, Vasylj Gogolj i drugi. Povezanost s baroknom teatralnom tradicijom i novim tendencijama u europskome kazalištu.
3. Osobitosti razvoja proze: elementi klasicizma, sentimentalizma (Kvitka-Osnovjanenko). Prosvjetiteljski realizam (Gulak-Artemovs’kyj, Jevgen Grebinka). Žanrovske osobitosti pjesništva.
4. Postupna vladavina romantizma, specifikum ukrajinske romantike. «Ukrajinske škole» u drugim nacionalnim kulturama. Odraz nacionalnih osobitosti u svjetonazoru, filozofskim pogledima i stvaralaštvu Gogolja.
5. Škole ukrajinske romantike: Harkivs’ka romantika (Izmajil Sreznevs’kyj, Levko Borovykovs’kyj, Amvrosij Metlyns’kyj, Mykola Kostomarov). Zapadna Ukrajina i Rus’ka trijcja (Markijan Šaškevyč, Ivan Vagylevyč, Jakiv Golovac’kyj). Problem nacionalnog identificiranja, pojam rus’ki, Rusyn u zapadnoukrajinskom nacionalnom preporodu.
6. Osnovne tendencije u razvoju ukrajinske književnosti 40-60 godina 19. stoljeća. Počeci kritičkoga realizma. Ukrajina u sustavu dva imperija, uvjeti razvoja nacionalno-kulturnoga preporoda. Politička sukobljavanja, problem nacionalnoga identiteta. Nastanak prve političke organizacije Kyrylo-Metodijevo društvo.
7. Kijevska romantika. Osobitosti ukrajinskog romantičarskog slavizma (Mykola Kostomarov). Historizam kijevske romantike, glorificiranje prošlosti, problem jezika, suodnos grada i sela. Pogledi Kuliša. Mjesto i značaj Tarasa Ševčenka u društvu. Osobitosti svjetonazora Ševčenka. Sudbina društva i njegovih članova.
8. Taras Ševčenko, značaj, mjesto u nacionalnom preporodu, problemi kritičkog interpretiranja stvaralaštva pisca. Periodi života i stvaralaštva. Umjetnička ostavština Ševčenka. Prvo razdoblje stvaralaštva tarasa Ševčenka, specifika romantizma, žanrovske osobitosti. Poema Kateryna, karakter historizma u poemama Ševčenka; balade, poslanice; povijesne okolnosti poeme Gajdamaky.
9. Dramsko stvaralaštvo Tarasa Ševčenka, povezanost s aktualnim problemima nacionalnog identiteta. Rodoljubne, socijalne drame, folklorizam teatra Ševčenka. Trijada: prošlost, suvremenost i budućnost u stvaralaštvu prvoga razdoblja. Sinkretizam stvaralačke metode u stvaralaštvu prvoga razdoblja.
10. Lirika razdoblja «Tri lita». Analiza pjesama. Struktura i sadržaj pjesničkoga djela. Politička poema «San» (1844). Filozofska pozicija pjesnika u poslanicama. Duma i Dumka; misterija kao politička forma: poema Kavkaz (idejni sadržaj, kompozicija, melodika djela). Biblijski motivi. Poslanica I mertvim, i živim… Kompozicija i idejni sadržaj Zapovita. Značaj pjesništva razdoblja Tri lita.
11. Stvaralaštvo Ševčenka u progonstvu 1847 – 1858.
12. Stvaralaštvo Ševčenka poslije progonstva.
13. Filozofska problematika stvaralaštva Tarasa Ševčenka. Mjesto i značaj Ševčenka u razvoju ukrajinske literature. Ševčenkovljeva poetika.
14. Od romantizma prema realizmu.: valterskotovski roman. Stvaralaštvo Pantelejmona Kuliša. Problem nacionalne i socijalne sudbine ukrajinskog naroda u djelima Kuliša.
15. Kolokvij.

1. Označiti kompletnu sliku književnosti, sagledavane s pozicija nacionalne osebujnosti i tipološke srodnosti s drugim europskim književnostima
2. Pkazati povijesno – kulturni preduvjeti nastanka književnosti razdoblja, osnovni zakonitosti razvoja književnoga toka, književni pravci, žanrovske osobitosti, povezanost književnoga procesa s filozofskom mišlju konkretnoga društva i europskih naroda.
3. Prikazati funkciju i značaj folklorizma, historizma ukrajinske književnosti u preporodu idejno-estetskog sadržaja.
4. Komentirati kontekst kao izraz imperijskoga diskursa.
5. Vrednovati esteske dosezaje pjesništva u ustvrđivanju nacionalne književnosti.

Proučavanje povijesti književnosti prema principu književnog portretiranja s posebnim naglaskom na upoznavanje teksta. Individualan pristup studentu kao predstavniku struke, orijentiranje na perspektivne, malo poznate teme koje bi mogle biti iskorištene u komparativnom proučavanju nacionalne te inih kultura. Analiza poetike i simbolike pjesničkoga djela. Rad s kritičkom literaturom, raspoznavanje metoda literaturne kritike. Uporaba ilustrativne građe, audio–vizualne informacije, ekraniziranih ilustracija književnosti. Terenska nastava u Ukrajini s posebnim orijentiranjem na proučenu građu.

seminar, čitanje tekstova i preporučene literature, citiranje određenih tekstova, diskusija, uporaba računala (Power Point , internet). Usmeni ispit.

1. Ukrajina (1997).- Kolo.- Zagreb: Matica hrvatska, , br. 3. Ukrajina (2006). - Hrvatska revija, Matica hrvatska, proljeće.Menac, A., Kovalj, A. P. (1979). Ukrajinsko-hrvatski ili srpski i hrvatsko ili srpsko-ukrajinski rječnik. - Zagreb.Subteljnyj, Orest. Ukrajina. Istorija. (1991). ? Kyjiv.Web-stranice Ukrajine na Internetu ( FFZ, Ukrajinistika).

1. Ukrajinski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 4. semestar