Predočiti razdoblje daljega progresa ukrajinske kulture, književnosti, razvoja plodnih tradicija iz prethodnih etapa te nastanak novih umjetničkih kvaliteta. Pokazati pregledno razvoj književnosti kroz središnje osobitosti, uputiti na tekstove kroz čitanje i učenje određenih pjesničkih primjera.

1. Ukrajina u imperijskom diskursu: zabranjivanja ukrajinskog jezika od strane ruske carističke administracije. Uloga ukrajinske književnosti u buđenju nacionalne svijesti naroda: prvi ukrajinsku časopis „Osnova“, nova imena – Glibov, Ruudans’kyj, Svydnyc’kyj, Fed’kovyč, Storoženko.
2. Proza realizma,.Marko Vovčok, Narodni opovidannja, jezik teksta, lik ukrajinske žene, Ševčenko o Marku Vovčok.
3. Jurij-Osyp Fed’kovyč, pjesnik, prozaik, dramaturg – izraz kontrdiskursa u Bukovyni. Oleksa Storoženko, prozaik istočne Ukrajine (pripovijetke).Evolucija proze od narativne do pripovijesti. Prvi ukrajinski socijalno-psihološki roman A. Svydnyc’kog Ljuborac’ki. Tragedija denacionalizacije u sudbiniA. Svidnyc’kog.
4. Pjesništvo poslije Ševčenka 60-70-ih: od apologetizma do traganja za vlastitim stilom (Staryc’kyj, Sčogoliv, Manžura, Rudans’kyj, Glibov). Leonid Glibov – bajkar 1850-70. godina. Lirska poezija (romans „Žurba“). Stepan Rudans’kyj –gumoresky, rodoljubno pjesništvo „Povij vitre, na Vkrajinu…“
5. Proza 1870-ih: Narodnyc’ki ideali u ukrajinskoj književnosti. (Nečuj-Levyc’kyj, Panas Myrnyj). Književne diskusije 1873-78. (M. Dragomanov, I. Bilyk, I. Nečuj Levyc’kyj, Ivan Franko) Mjesto i značaj P. Kuliša u književnome toku dr. pol. 19. stoljeća).
6. van Nečuj-Levyc’kyj. Život i stvaralaštvo. Objektivno – epska proza, humor i satira. Pripovijest-kronika Mykola Džerja; društveno-svakidašnjica u pripovijesti Kajdaševa simja. Estetizam kao kontradiskurz: jezik djela, uloga krajolika Prvi ukrajinski romani iz života intelektualaca (Hmary, Nad Čornym morem). Dramska djela Nečuja-Levyc’kog. Pisac-rodoljub u književnome razvoju kraja 19. st.
7. Panas Myrnyj. Život i stvaralaštvo.Osebujnost analitičkog realizma u ukrajinskoj književnosti dr. pol. 19. stoljeća: psihologizam, djela iz života ukrajinskih intelektualca-oporbenjaka carizmu (Lyhi ljudy). Kompozicija djela, uloga pejzaža, psihologizam. Osebujnost analitičkog realizma u ukrajinskoj književnosti dr. pol. 19. stoljeća: psihologizam, djela iz života ukrajinskih intelektualca-oporbenjaka carizmu (Lyhi ljudy). Kompozicija djela, uloga pejzaža, psihologizam. Društveni roman Hiba re
8. Idejno-estetska traganja u pjesništvu 80-90-ih godina (Jakiv Ščogoliv, Ivan Manžura, Olena Pčilka). Pjesnici-disidenti Borys Grinčenko, Pavlo Grabovs’kyj.
9. Značaj i mjesto kazališta, osobitosti razvoja ukrajinske dramaturgije. Teatr koryfejiv (M. Staryc’kyj, M. Kropyvnyc’kyj, I. Karpenko-Karyj). Tematska širina, problem jezika, zabrane teatra, rodoljubna djelatnost.
10. Myhajlo Staryc’kyj pjesnik, prozajist, dramaturg. Pjesništvo – rodoljubna, intimna lirika. Dramska djela: Ne sudylos’, Oj, ne hody Grycju.., Povijesne drame, povijesna proza.
11. Marko Kropyvnyc’kyj – dramaturg, organizator kazališta. Dramska djela: Daj sercju volju – zavede v nevolju, Doky sonce zijde…, Glytaj. Problem jezika – književni jezik i suržyk; uloga lirske pjesme u dramskom djelu.
12. Ivan Karpenko-Karyj, najznačajniji klasik ukrajinske dramaturgije 19. st. Reformiranje drame, psihologizam ( Najmyčka, Beztalanna, Sto tysjač i dr.) Drame o intelektualcima, povijesna tema. Jezik likova, drama kao izraz kontrdiskursa.
13. Ivan Franko, njegova uloga u ukrajinskom nacionalnom preporodu, daljem razvoju književnosti. Životni put – pjesnik, prozaist, dramatičar, kritičar, povjesničar književnosti, publicist, znanstvenik, politički djelatnik. 1.Pjesništvo: – od 1870-ih: Zbirka Z veršyn i nyzyn, osnovni motivi, osobitost kompozicije. Pjesma Gimn kao prolog, idejni, estetski značaj. – Ciklus Vesnjanky, simbolizam djela Grymyt’, Zemle moja…Tema revolucionarnoga preporoda u ciklusima Dumy proletraija, pjesma Kamenjari.
14. Ivan Franko. Proza: – Tema radnika u ciklusu Boryslavs’ki opovidannja, pripovijesti Boryslav smijet’sja, Boa constrictor – simbolika djela u prikazu psihologije likova. – Djela iz života intelektualaca, moralna propast likova, pripovijesti Osnovy suspil’stva, Dlja domašnjogo vognyšča, likovi intelektualaca-socijalista, pripovijetka Na dni. – Povijesna tema u prozi: pripovijest Zahar Berkut.
15. Ivan Franko. Dramska djela: – Društvena svakidašnjica u drami Ukradene ščastja, likovi intelektualaca: Učytel‘, povijesne drame. 4.Povijest književnosti, prijevodi, folkloristika

1. Planirati perspektivu kompariranja književnoga procesa, teksta s analognim pojavama u drugim sredinama.
2. Označiti društveno-politički kontekst razvoja književnoga procesa.
3. Prepoznati i definirati glavne determinate književnoga razvoja.
4. Ilustrirati konkretnim primjerima specifikum razvoja književnosti u kontekstu imperijskoga diskurza i kontrdiskurza.
5. Protumačiti značaj književne metode u formiranju nacionalnog identiteta.
6. Analizirazi stilske osobitosti pojedinih žanrovski cjelina.
7. Kritički prosuđivati u valoriziranju esteske vrijednosti teksta.

Klasično predavanje, seminar, čitanje tekstova i preporučene literature, citiranje određenih tekstova, diskusija, uporaba računala ( Power Point , internet).

Redovito pohađanje nastave, obrada osnovne izvorne baze, citiranje određenih tekstova. Usmeni ispit.

1. Ukrajina (1997).- Kolo.- Zagreb: Matica hrvatska, , br. 3. Ukrajina (2006). - Hrvatska revija, Matica hrvatska, proljeće.Menac, A., Kovalj, A. P. (1979). Ukrajinsko-hrvatski ili srpski i hrvatsko ili srpsko-ukrajinski rječnik. - Zagreb.Subteljnyj, Orest. Ukrajina. Istorija. (1991). ? Kyjiv.Web-stranice Ukrajine na Internetu ( FFZ, Ukrajinistika).
2. Jefremov S. Historija ukrajins’kogo pys’menstva. Kyjiv, 1995.
3. Volodymyr Galyk. Ivan Franko i hrvatska kulturna baština. Zagreb: Zdruga hrvatskih ukrajinista, 2012.

1. Ukrajinski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 5. semestar