Cilj predmeta "Umjetnost antike" je prenijeti osnovna znanja o antičkim spomenicima nastalih u vremenskom rasponu od 7. stoljeća pr. n. e. do 5 stoljeća n. e. Kompetencije stečene u nastavi uključuju prepoznavanje stilskih i ikonografskih razlika djela nastalih u antičko doba, sposobnost samostalne interpretacije antičke spomeničke baštine, sposobnost komparacije djela u širokom vremenskom rasponu, sposobnost snalaženja u osnovnim povijesnim izvorima vezanima za antičko doba. Stečene kompetencije odgovaraju ishodima učenja na ovome predmetu. Kao drugi element u stjecanju kompetencija, predmet pruža mogućnost stjecanja vještina snalaženja na arheološkim lokalitetima i "čitanja" arheoloških ostataka arhitektonskih sklopova nastalih u antičko doba, kako na području Hrvatske, tako i izvan nje. Također, studenti kroz nastavu, posebice terensku, dobivaju priliku za rad s konkretnim spomenicima i na taj način se uče osnovnim povijesno-umjetničkim metodama interpretacije likovnih dijela i arhitekture. Sadržaj predmeta je preduvjet za razumijevanje svih predmeta koji kronološki u izvedbenom programu slijede, a jednako tako i svih spomenika poteklih iz kronološki narednih razdoblja razvoja europske umjetnosti.

1. Uvodno predavanje - značenje antike za povijest umjetnosti
2. Minojska i mikenska arhitektura i umjetnost
3. Grčka arhajska umjetnost i arhitektura
4. Ranoklasično razdoblje grčke umjetnosti
5. Zreloklasično razdoblje grčke umjetnosti
6. Počeci helenizma - Praksitel, Lizip, Leohar
7. Helenistička skulptura
8. Rim u nastanku - Republika
9. Augustov Rim - arhitektura "moći"
10. Carska portretistika od Augusta do Konstantina
11. Hadrijan graditelj
12. Rimska sepulkralna umjetnost
13. Rimski mozaici i četiri pompejanska stila
14. Umjetnost nakon cara Hadrijana
15. Novi RIm - Dioklecijanova palača i Konstantinopol

1. sposobnost prepoznavanja stilskih i ikonografskih razlika djela nastalih u antičko doba
2. osnovno znanje o antičkoj spomeničkoj baštini na tlu Hrvatske
3. osnovni uvid u način korištenja znanstvene literature vezane za antičku baštinu
4. osnovni uvid u povijesne izvore vezane za antičku baštinu
5. osnovni uvid u metode formalne i ikonografske interpretacije antičkih spomenika
6. osnovni uvid u metode interpretacije antičkih arhitektonskih i urbanističkih spomenika

Nastava iz predmeta "Umjetnost antike" prema uobičajenom planu Fakulteta odvija se na tri razine. Predavanja se izvode prema zadanome planu, kao i seminari. Seminari se odvijaju većim dijelom kroz izlaganja studenata raspodijeljenih u grupe kojima su unaprijed određeni zadaci. Treći segment je terenska nastava koji se odvija ili u Rimu ili u Hrvatskoj. Terenska nastava nije obvezna za studente, ali je sadržaj pokriven terenskom nastavom obvezan za polaganje ispita.

Ocjenjivanje na predmetu "Umjetnost antike" zasniva se na dvije komponente. Prva komponenta je kvaliteta izrade i izvedbe seminarskoga rada prezentiranoga pred kolegama u predviđenom terminu. Druga komponenta je usmeni ispit koji se održava u prethodno najavljenim ispitnim rokovima. Pri tomu veću težinu u ocjenjivanju ima usmeni ispit. Usmeni ispit se temelji na propisanoj ispitnoj literaturi.

1. M. Suić, Antički grad na istočnom Jadranu, Školska knjiga, Zagreb, 2003.
2. N. Cambi, Imago animi. Antički portret na tlu Hrvatske, Književni krug, Split, 2000.
3. Atlas arhitekture, Golden Marketing, Zagreb, 1999.
4. J. Zamarovsky, Grčko čudo, Školska knjiga, Zagreb, 1978.
5. O. Brendel, Etruscan Art, Penguin Books, London, 1978.
6. A.W.Lawrence, Greek architecture, Yale University Press, New Haven - London, 1996.

1. Povijest umjetnosti, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar

1. Grčki jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
2. Latinski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
3. Švedski jezik i kultura, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 5. semestar
4. Antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3., 5. semestar