Uvod u ikonologiju

Naziv
Uvod u ikonologiju
Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
ECTS bodovi
5
Šifra
69722
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15
Terenske vježbe
15

Cilj
Kolegij ima za cilj pripremiti studenta za razumijevanje likovnog djela («slike») kao semiotičkog sustava znakova i značenja. Student kroz teorijski i praktični rad stječe saznanja o višeslojnosti likovnog djela i simboličkim značenjima koja izražavaju prevladavajuće sadržaje i ideje određenog razdoblja. Student stječe spoznaju o odnosu likovnog govora i tekstualnog predloška te zakonitostima formiranja likovnog govora od antike do renesanse
Sadržaj
  1. Teorijski uvod: povijest umjetnosti kao humanistička disciplina ili zašto je poznavanje teme neophodno za potpuno shvaćanje likovnog djela. Formalna i kontekstualna povijest umjetnosti
  2. Pojam stila i stilskog razdoblja. Kriteriji interpretacije. "Kulturno-teološko" i "estetski humanizam". Ikonografske metode
  3. "Slika" kao komunikacija: optički znak i semiotičko tumačenje. Moć "slike": ikona, idolatrija i ikonoklazam. Didaktička uloga slike
  4. Slojevitost umjetničkog djela: a) predikonografski opis, b) ikonografska analiza, c) ikonografska interpretacija ili ikonološka analiza
  5. Ikonografska analiza: činjenični i izražajni sadržaj u slici
  6. Ikonografska analiza: jezik geste i značenje geste u likovnim umjetnostima
  7. Ikonografska analiza: tekstualni izvori / likovni uzori. Analizira se odnos tekstualnog predloška i likovnih predložaka u formiranju ikonografskog tipa, odnosno teme
  8. Odnos teksta i slike: mnogoznačnost riječi, jednoznačnost slike. Ovo je jedan od osnovnih problema u umjetnosti u razdoblju od antike do modernog doba (XVIII. st.)
  9. Odnos teksta i slike: mnogoznačnost riječi, jednoznačnost slike nastavak)
  10. Narativni prikazi i narativni ciklusi: tekstualni izvori. Analiziraju se glavni tekstualni izvori za likovne teme u razdoblju od antike do renesanse
  11. Ikonički prikazi: kultna figura u antici i kršćanstvu. Ovo predavanje ima za cilj ukazati na specifični položaj i značenje kultne figure u umjetnosti antike i kršćanstva
  12. Alegorijski prikazi, personifikacije i simboli: doslovno, alegorijsko, preneseno (moralno i anagogijsko) značenje. Veliki dio umjetnosti je simboličan; student mora prepoznati značenje pojedinog simbola i istovremeno pratiti moguće promjene toga značenja kroz povijest, od antike do renesanse
  13. Alegorijski prikazi, personifikacije i simboli (nastavak)
  14. Likovno djelo u kontekstu: ikonografska topografija. Analiza mjesta i smještaja likovnog djela u Gesamtkunstwerku kao što je gotička katedrala neophodno je radi razumijevanja njegova značenja
  15. Likovno djelo u kontekstu: ikonografska topografija (nastavak)

Ishodi učenja
  1. Demonstrirati sposobnost interpretacije slike
  2. Opisati razvoj pojedinog motiva u umjetnosti od antike do renesanse
  3. Navesti i objasniti slijed ideja u prikazu pojedinih tema u likovnim umjetnostima od antike do renesanse
  4. Objasniti način na koji su pojedine teme i tipovi prikazivani u likovnim umjetnostima od antike do renesanse
  5. Opisati kulturne uvjetovanosti likovnog djela
  6. Navesti i objasniti glavne ideje u pojedinom razdoblju, odnosno demonstrirati uvid u kulturnu povijest razdoblja od antike do renesanse
Metode podučavanja
Predavanja, seminari i radionice, samostalni zadaci, mentorski rad
Metode ocjenjivanja
Pisani ispit, esej, seminarski rad, pohađanje nastave. Svaki od elemenata ima udio od 25% u ukupnoj ocjeni.

Obavezna literatura
  1. Erwin PANOFSKY, Povijest umjetnosti kao humanistička disciplina, u: Život umjetnosti, br. 13, Zagreb, 1971.
  2. Erwin PANOFSKY, Ikonološke studije, Beograd, 1975.
  3. Roelof van STRATEN, Uvod u ikonografiju, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2003.
  4. Meyer SCHAPIRO, Words, Script and Pictures. Semiotics of Visual Language, New York, 1996.
  5. Hans BELTING, Likeness and Presence, Univ. of Chicago, 1994. (odabrana poglavlja)
  6. Mieke BAL, Norman BRYSON, Semiotika i povijest umjetnosti, u: Lj. Kolešnik (ur.), Umjetničko djelo kao društvena činjenica, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2005.
Dopunska literatura
  1. Radovan IVANČEVIĆ, Uvod u ikonologiju, u: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Zagreb, 2000. (4. izdanje)
  2. Erwin PANOFSKY, Fritz SAXL, Classical Mythology in Mediaeval Art, New York, 1933.
  3. Aby WARBURG, Talijanska umjetnost i internacionalna astrologija u palači Schifanoja u Ferrari, u: M. Pelc (ur.): Ideal, Forma, Simbol, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1995.
  4. H. E. ROBERTS (ur.), Encyclopedia of Comparative Iconography (Themes depicted in works of art), Chicago / London, 1998.
  5. David FREEDBERG, The Power of Images, Univ. of Chicago Press, 1989.
  6. Rudolf WITTKOWER, Tumačenje optičkih znakova, u: Život umjetnosti, br. 48.-49., Zagreb, 1991.
  7. Oskar BATSCHMANN, Slika – tekst: problemski odnosi, u: S. Briski-Uzelac, M. Pelc (ur.), Slika i riječ. Uvod u povijesnoumjetničku hermeneutiku, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1997.
  8. Johann Konrad EBERLEIN, Sadržaj i smisao: ikonografsko-ikonološka metoda, u: H. Belting et al. (ur.), Uvod u povijest umjetnosti, Zagreb, 2007.

Obavezan predmet na studijima
  1. Povijest umjetnosti, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
Izborni predmet na studijima
  1. Antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 4., 6. semestar