Kolegij Uvod u kulturnu antropologiju je zamišljen kao uvodni kolegij u kojem će studentima biti predstavljene i objašnjene najvažnije teorije i razvojni teoretski pravci i metode kulturne antropologije, te naznačeni najvažniji problemi i istraživanja. Studenti će upoznati najvažnije kulturne antropologe/inje i njihove etnografije koje su imale značajnu ulogu u razvoju kulturne antropologije. Studenti će steći temeljna znanja o osnovnim kulturnoantropološkim pojmovima kao što su kultura, identitet, religija, srodstvo i nasljeđivanje, etnička pripadnost, društveni sustavi, ekonomski sustavi, rod itd. te dobiti uvid u procese društvenih i kulturnih promjena. Kulturna antropologija kao disciplina koja daje uvid u ljudsku raznolikost (Kottak), odnosna čija je svrha razumijevanje i prihvaćanje različitosti među ljudima (Benedict) je izuzetno važna za sve profesije koje uključuju kroskulturalne i intrakulturalne projekte. Također je važna i za razumijevanje hrvatskog kulturnog identiteta i njegovo uklapanje u europski/e identitet/e. Tijekom kolegija studenti će steći: • empirijsko znanje o disciplini koja se naziva kulturna antropologija, te poznavanje njenih najznačajnijih teorija i predstavnika • uvid u literaturu s tog područja i mogućnosti njenog kritičkog čitanja • mogućnost kritičke i teoretske analize kulturnih pojava i promjena • mogućnost šire uporabe kulturnoantropološkog znanja i njegovu primjenu u radnoj sredini. Programski i generički ishodi učenja: - identificirati i objasniti opća obilježja kulture i kulturnih procesa - opisati i usporediti etnološke i kulturnoantropološke teorije - koristiti stručno nazivlje i definirati temeljne koncepte u etnologiji kulturnoj antropologiji - izložiti i opisati povijest etnoloških i kulturnoantropoloških istraživanja - poznavati i primijeniti temeljne etičke standarde struke - planirati i provesti zadatke iz područja etnologije i kulturne antropologije u različitim sferama stručnog djelovanja, primjerice u muzejskoj i konzervatorskoj djelatnosti, u udrugama za očuvanje i obnovu lokalnih tradicija, u civilnom sektoru, u turizmu, u državnoj upravi i sl. - javno usmeno i pismeno prezentirati rezultate istraživanja - prepoznati i uvažavati kulturne različitosti - primijeniti vještine učenja za nastavak studija na višoj razini

1. Antropologija kao disciplina Podjele antropologije Kulturna, socijalna antropologija, etnologija
2. Razvoj antropologije početkom 20. stoljeća Malinowski, Radcliffe-Brown, Boas
3. Razvoj antropologije sredinom 20. stoljeća Mead, Benedict Douglas, Evans-Pritchard, Levi-Strauss
4. Definicije kulture Akulturacija, enkulturacija, integracija, adaptacija Kulturni relativizam, kulturni šok
5. Etnolingvistika Od radikalnih do suvremenih teorija veze između jezika i kognicije Tema: Obitelj, srodstvo i brak
6. Društvena organizacija Stvaranje grupa, oblici i tipovi srodstva
7. Endogamija, egzogamija Tabu incesta Oblici nasljeđivanja
8. Oblici braka Poligamija, poliandrija, poliginija Pravila seksualnog pristupa
9. Načini preživljavanja Podjela rada Suradnja i specijalizacija rada
10. Raspodjela i razmjena Kula i Potlach
11. Politički sustavi Vrste političkih sustava
12. Politička kontrola, regulacije konflikta Oblici političke moći Granice političke moći
13. Definicije magije i religije Medicina, magija, religija – pojmovi i teorije
14. Vrste i oblici magije i religije Religijski i magijski obredi i običaji
15. Razvoj primijenjene antropologije Kulturna budućnost čovječanstva

1. identificirati i objasniti vrste kulturnih interakcija i utjecaja
2. primijeniti različite kulturnoantropološke teorije u analizi kulturnih sustava
3. prepoznati i objasniti primjenjivost kulturne antropologije u različitim kontekstima
4. analizirati veze između kulturne antropologije i politike u odabranim povijesnim razdobljima
5. navesti i objasniti temeljne specifičnosti kulturnoantropološke etike
6. definirati osnovne pojmove u kulturnoj antropologiji i objasniti njihove odnose
7. raspraviti koncepte kulture i kulturnih sustava
8. opisati kronološki razvoj pojedinih škola i pravaca kulturne antropologije i navesti njihove predstavnike

Predavanja i seminari u opsegu od 30 sati tijekom jednog semestra (2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno). Svako predavanje biti će popraćeno Power Point prezentacijom. Teme predstavljene na predavanjima će se nadalje produbiti i detaljnije pojasniti tijekom seminara. Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u diskusijama. Neki seminari će u potpunosti biti posvećeni kritičkim raspravama prezentiranog materijala, uključujući i kritičke osvrte na etnografije, dok će drugi aktualizirati i detaljnije pojašnjavati pojedine probleme u konkretnim istraživanjima. U sklopu seminara biti će prikazani i neki važniji etnografski filmovi koji su značajno obilježili razvoj kulturne antropologije

Rad studenata će se kontinuirano pratiti tijekom cijelog semstra, a ocjena na kraju će biti kumulativna. Od studenata se očekuje da aktivno sudjeluju u raspravama na predavanjima i seminarima, što će iznositi 10% njihove ukupne ocjene. Uspješno završavanje seminarskih zadataka će iznositi slijedećih 40%. Završni ispit studenti pišu na kraju semestra i ocjena iz tog ispita će se brojiti kao 50% završne ocjene. Ocjenjvanje: Sudjelovanje na nastavi 10% Seminarski zadaci 40% Završni ispit 50%

1. KOTTAK, Conrad Philip (1991): Cultural Anthropology, McGraw-Hill, Inc., New York
2. LEVI-STRAUSS, Claude (1989): Strukturalna Antropologija, Stvarnost, Zagreb.
3. KUPER, Adam. 2004. Anthropology & Anthropologists. Routledge, New York.
4. HARRIS, Marvin. 2001. The Rise of Anthropological Theory. Altamira Press, New York
5. BOAS, Franz. 1965. General Anthropology. Johnson Reprint Collection.

1. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2. semestar