Usvajanje osnova teorije književnosti, prepoznavanje oblika, učenje i svladavanje terminologije na ruskom jeziku, priprema za samostalno pisanje seminarskog rada iz književnosti.

1. Pojmovno određenje. Književnost (rus. литература). Književnost kao umjetnost riječi (художественная литература, искусство слова). Umjetnički/neumjetnički tekst
2. Teorija književnosti (теория литературы, литературоведение). Termini i značenje teorije
3. Znanost o književnosti. Povijest književnosti, teorija, kritika (история, теория, критика)
4. Književnost kao sustav. Estetika, lingvistika, semiotika. Uža područja teorije književnosti. Priroda, funkcije. Književnost i druge znanosti.
5. Struktura umjetničkog teksta. Razrada književno-znanstvenog teksta na seminaru.
6. Ruski formalisti. Uvod i značenje. Viktor Šklovskij, Boris Èjhenbaum, Jurij Tynjanov, Roman Jakobson, Petr Bogatyrrev, Grigorij Vinokur. Upoznavanje s terminima i tekstovima (posebna analiza na seminaru)
7. Djelo i okvir. Analiza i interpretacija. Tema, motiv, fabula. Kompozicija i motivacija. Jedinstveno značenje djela. Analiza na seminaru.
8. Odnos fabule i sižea (фабула и сюжет)
9. Instancije u književnom tekstu. Odnosi: unutar i izvan književnoga djela. Autor, djelo, čitatelj. Elementi komunikacije
10. Instancije u književnom djelu. Lirski subjekt, pripovjedač, karakter, lik (primjeri iz korpusa ruske književnosti, posebna razrada na seminaru)
11. Stilske figure. Osnovno stilsko sredstvo. Stil i stilistika. Poetika i retorika
12. Stilske figure. Podjela figura. Figure dikcije, figure riječi, figure konstrukcije, figure misli. Primjeri iz korpusa ruske poezije (razrada primjera i samostalni rad na seminaru)
13. Versifikacija. Versifikacija ili metrika. Priroda stiha. Versifikacijski sustavi.
14. Versifikacija u Rusiji. Ruski klasični metri (primjeri iz ruske književnosti: Puškin, Fet, Lermontov, Lomonosov, Majakovskij i dr.).
15. ponavljanje, provjera znanja i kolokvij.

1. Nabrojiti i definirati književno-znanstvene termine na ruskom jeziku koji su potrebni u analizi književnog djela
2. Klasificirati i opisati osnovna obilježja književnih rodova i vrsta u ruskoj znanosti o književnosti
3. Samostalno primijeniti osnovnu književno-znanstvenu aparaturu na ruskom jeziku
4. Prepoznavati i samostalno tumačiti osnovne stilske formacije u ruskoj književnosti
5. Kritički prosuđivati književno-teorijsku građu

podučavanje, raspravljanje, rad na tekstu, korištenje rječnika (knjižničnih i drugih baza), leksikona, uporaba računala (Power Point, Internet), analiza teksta, close reading. Metode su u funkciji svladavanja gradiva.

međusobno ocjenjivanje studenata, pisanje zadaća i analiza, dva kolokvija tijekom semestra.

1. Biti, Vladimir. Pojmovnik suvremene književne teorije. Zagreb. 1997. Pojmovi: autor, djelo, priča, pripovjedač, znanost o književnosti.
2. Flaker, Aleksandar. Stilske formacije. 1986.
3. Tinjanov, Jurij. Pitanja književne povijesti. Zagreb. 1998.
4. Škreb, Z.; Stamać, A. (ur) (1986) Uvod u književnost. Teorija, metodologija. Zagreb: Globus.
5. Užarević, Josip. Kompozicija lirske pjesme. Zagreb. 1991.

1. Ruski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar