Usvajanje općih pojmova vezanih uz fonetiku i fonologiju, usvajanje karakteristika glasovnoga sustava ruskog jezika (razlike prema hrvatskomu jeziku), usvajanje intonacijskih konstrukcija ruskoga jezika, pojmova fonetske (fonemske) transkripcije i transliteracije, općih podataka iz povijesti ruske fonetike i fonologije (najistaknutiji predstavnici). Uvod u lingvistiku: Osnovni je cilj kolegija upoznati studente s povijesti bavljenja jezičnim problemima, pravcima i školama suvremene znanosti o jeziku. Njegov je cilj isto tako i tumačenje najvažnijih lingvističkih pojmova. Prikazom bavljenja jezičnim problemima kroz povijest i usvajanjem terminološkog aparata pokušava se osposobiti studente za kritičko razmišljanje i postavljanje pitanje kako o hrvatskoj tako i o drugim filologijama (prvenstveno ruskoj). Kolegij ima za zadatak dati temelje za ostale lingvističke kolegije tijekom preddiplomskog i diplomskog studija.

1. T: Pojam fonetike i fonologije unutar lingvistike; razlika između jezika i govora; razlika između glasa i slova; ruski alfabet, pojam fona, fonema, alofona VJ: ruska azbuka/ruski alfabet; podjela na samoglasnike i suglasnike; definicija samoglasnika; broj samoglasnika u ruskome jeziku (pojam fonema i alofona); samoglasnici iza palataliziranih i nepalatariziranih suglasnika; bilježenje fonema i izgovora; naglašeni samoglasnici – slušanje audiozapisa i uvježbavanje izgovora UVOD u LING: Filologi
2. T: Artikulacija, govorni organi, govorni lanac VJ: pojam vokalskog trokuta, usporedba ruskih i hrvatskih samoglasnika; naglasak u ruskom jeziku; pojam redukcije (kvantitativne i kvalitativne); usvajanje naziva za naglasne pozicije UVOD u LING: Povijesni razvoj jezikoslovlja (I): Grčka i Rim, Indija, srednji vijek
3. T: Glasovni sustav ruskoga jezika, podjela na samoglasnike i suglasnike, moskovska i lenjingradska škola (problem broja ruskih samoglasnika), ruski naglasak VJ: redukcija nenaglašenih samoglasnika; upoznavanje s fonetskom transkripcijom (prikaz redukcije nenaglašenih samoglasnika); fonemi /a/ i /o/ iza nepalataliziranih suglasnika u prvom i drugom stupnju redukcije UVOD u LING: Povijesni razvoj jezikoslovlja (II): humanizam i renesansa, prosvjetiteljstvo, jezikoslovlje kao samostalna znanstvena
4. T: Samoglasnici – definicija i tvorba, samoglasnici pod naglaskom, vokalski trokut, labijalizacija, punoglasje VJ: redukcija nenaglašenih samoglasnika; fonemi /a/ i /e/ iza palataliziranih suglasnika u prvom i drugom stupnju redukcije; prikaz putem fonetske transkripcije UVOD u LING: Rusko jezikoslovlje XIX. st.; Moskovska škola; Kazanjska škola
5. T: Samoglasnici u nenaglašenim pozicijama, veza naglaska i sloga VJ: ponavljanje usvojenog znanje o izgovoru nenaglašenih samoglasnika; fonem /e/ iz nepalataliziranih suglasnika [ž],[š],[c]; prikaz putem fonetske transkripcije UVOD u LING: Povijesni razvoj jezikoslovlja (III): Most prema lingvistici XX. st. (W. von Humboldt, G. von der Gabelentz); F. de Saussure i strukturalizam
6. T: Redukcija, kvantitativna, kvalitativna, akanje, okanje, ikanje VJ: pojam intonacijske konstrukcije i njeno značenje u ruskome jeziku; IK-1: definicija i primjena – slušanje audiozapisa i uvježbavanje izgovora UVOD u LING: Recepcija Saussurea; Praška fonološka škola; Funkcionalizam i realizam A. Martineta; Danski strukturalizam (glosematika); Jezične funkcije po R. Jakobsonu
7. T: Ruski pravopis (morfemski, etimološki), usporedba s hrvatskim pravopisom; fonetska transkripcija, fonemska transkripcija VJ: IK-1: ponavljanje; IK-2: definicija i primjena; usporedba s IK-1 – slušanje audiozapisa i uvježbavanje izgovora UVOD u LING: 1. kolokvij
8. T: Transliteracija VJ: IK-2: ponavljanje; IK-3: definicija i primjena – slušanje audiozapisa i uvježbavanje izgovora UVOD u LING: Američka lingvistika: L. Bloomfield, N. Chomsky i generativna gramatika
9. T: Intonacija, intonacijske konstrukcije u ruskome VJ: IK-3: ponavljanje; IK-4: definicija i primjena – slušanje audiozapisa i uvježbavanje izgovora UVOD u LING: Sovjetsko jezikoslovlje
10. T: Intonacija, intonacijske konstrukcije u ruskome VJ: IK-4, IK-4: definicija i primjena: slušanje audiozapisa i uvježbavanje izgovora UVOD u LING: Suvremene jezikoslovne discipline (I): sociolingvistika
11. T: Suglasnici, podjela prema četiri kriterija, udio zvuka i šuma, zvučnost-bezvučnost, podjela prema načinu tvorbe VJ: suglasnici; podjela prema četiri kriterija; 1. i 2. kriterij: suglasnici prema udjelu zvuka i šuma i prema načinu tvorbe – slušanje audiozapisa i uvježbavanje izgovora UVOD u LING: Suvremene jezikoslovne discipline (II): pragmalingvistika; tekstna lingvistika
12. T: Suglasnici, podjela prema mjestu tvorbe VJ: suglasnici: podjela prema četiri kriterija 3. i 4. kriterij: suglasnici prema mjestu tvorbe i s obzirom na palatalizaciju kao dodatnu artikulaciju – slušanje audiozapisa i uvježbavanje izgovora UVOD u LING: Suvremene jezikoslovne discipline (III): kognitivna lingvistika
13. T: Suglasnici, palatalizacija VJ: glasovne promjene: obezvučenje i ozvučenje, asimilacija po zvučnosti i mekoći, udvojeni suglasnici UVOD u LING: Suvremene jezikoslovne discipline (IV): kontaktna lingvistika
14. T: Jednačenje, udvajanje, gubljenje suglasnika VJ: glasovne promjene: asimilacija po mjestu tvorbe, gubljenje samoglasnika; ponavljanje fonetske transkripcije s posebnim osvrtom na glasovne promjene – slušanje audiozapisa i uvježbavanje izgovora UVOD u LING: Hrvatsko jezikoslovlje
15. T: Ponavljanje VJ: ponavljanje gradiva; priprema za ispit UVOD u LING: 2. kolokvij

1. Fonetika ruskoga jezika, uz Morfologiju ruskoga jezika (1, 2I), predstavlja bazu učenja samoga jezika
2. Omogućavanje realizacije pravilnoga izgovora ruskoga jezika
3. Usvajanje pravilnog grafičkog zapisa
4. Osposobljavanje za analizu i obrazloženje postojećega glasovnog sustava ruskoga jezika, koji je rezultat promjena koje su odvojile ruski glasovni sustav od hrvatskoga
5. Usvajanje terminološkog aparata za bavljenje jezičnom problematikom
6. Razumijevanje osnovnih ideja kroz povijest bavljenja jezikom; jezikoslovnih pravaca i jezikoslovnih škola.
7. Osposobljavanje za kritičko razmišljanje i postavljanje pitanja o lingvistici

- predavanje - vježbe (usvajanje ortoepije, ortografije) - interakcija između nastavnika i studenata - nastavni materijal (tekstovi na ruskome jeziku, koji obrađuju aktualne teme) - tehnička pomagala (prezentacija, skripta na Omegi).

- pismeni ispit - brojčana ocjena - završna ocjena je zbroj ocjena Fonetike, Uvoda u lingvistiku, Fonetskih vježbi

1. Matasović, R.: Uvod u poredbenu lingvistiku. Zagreb: Matica hrvatska, 2001.
2. Trask, R.L.: Temeljni lingvistički pojmovi. Zagreb: Školska knjiga, 2005.
3. Škiljan, D.: Pogled u lingvistiku. Rijeka: Naklada Benja, 1994.
4. Богданова, Н. В. (2001): Произношение и транскрипция. Филологический факультет Санкт-Петербургского гос. университета, Санкт-Петербург.
5. Богомазов, Г. М. (2001): Современный русский язык. Фонетика. ВЛАДОС, Москва.
6. Бондарко, Л. В. (1998): Фонетика современного русского языка. Учебное пособие. Изд. Петербургского университета, Санкт-Петербург.
7. Трубeцкой, Н. С. (2ооо): Основы фонологии. Аспент Пресс, Москва.
8. Babić, S. i dr. (1991): Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika. Nacrt za gramatiku. (v. Škarić, I. Fonetika hrvatskoga književnog jezika, 63-376). HAZU, Globus, Zagreb.

1. Ruski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar