Filozofski fakultet
Sveučilište u Zagrebu

ECTS Informacijski paket

za akademsku godinu 2017 / 2018

Uvod u studij skandinavskih književnosti

Naziv
Uvod u studij skandinavskih književnosti
Organizacijska jedinica
Katedra za skandinavske jezike i književnosti
ECTS bodovi
7
Šifra
77895
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
15
Seminar
30

Cilj
Omogućiti studentima upoznavanje s glavnim razdobljima, pravcima i djelima danske, islandske i norveške književnosti (djela koja su značajna sastavnica europske ili su nezaobilazna u krugu skandinavskih književnosti) te osnovama književne i kulturne teorije. Uz poznavanje glavnih crta skandinavskih književnosti, s jedne će se strane produbiti razumijevanje skandinavskih kultura, a s druge steći osnovna teorijska znanja, što je podloga za kolegije iz švedske književnosti i filma na kasnijim godinama studija.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje: povijest književnih teorija.
  2. Konvencije realizma: Dogme 95. Formalizam.
  3. Teorija recepcije i "Smrt Autora"
  4. Naratologija. Strukturalizam i semiotika.
  5. Kulturalni studiji.
  6. Uvod u poststrukturalizam. Dekonstrukcija i postkolonijalna kritika.
  7. Psihoanaliza i psihoanalitička kritika. Feminizam, queer i marksistička kritika.
  8. Završna diskusija. Kolokvij iz teorijskog dijela.
  9. Prikaz staronordijske proze (Saga o Hrafnkelu i Priča o Audunu i njegovu medvjedu).
  10. Staronordijska književnost: Mitologija. Staronordijska književnost: Pjesništvo (edsko i skaldsko).
  11. Snorrijeva Edda i Völuspá. Novija islandska književnost - H. K. Laxness (Islandsko zvono), Helgason, Sjón.
  12. Romantizmi: danske balade, S. H. Ch. Andersen, S. Kierkegaard. Moderni prodor (Ibsen).
  13. Hamsun (Glad) i novi modernizmi (P. Seeberg, S. Jakobsdóttir)
  14. Postmodernizam i skandinavski krimić (P. Høeg). S: Gostujuće predavanje: suvremena norveška književnost
  15. Gostujuće predavanje: suvremena islandska književnost. Kolokvij iz književnog dijela.

Ishodi učenja
  1. Opisati i kritički analizirati glavna razdoblja, pravce i djela danske, islandske i norveške književnosti (koja su značajna sastavnica europske ili su nezaobilazna u krugu skandinavskih književnosti)
  2. moći prepoznati i objasniti osnovnu kritičku aparaturu znanosti o književnosti i kulturne teorije te je primijeniti pri analizi i interpretaciji pojedinih djela
  3. moći vrednovati i koristiti primarne i sekundarne izvore informacija te ih adekvatno primijeniti u procesu razvijanja znanja
  4. razvijati sposobnosti usmenog i pismenog izlaganja
Metode podučavanja
Predavanja, seminari, izlaganja, filmske projekcije.
Metode ocjenjivanja
Obaveza je studenata redovno dolaziti na predavanja te aktivno sudjelovati u radu seminara. Aktivno sudjelovanje podrazumijeva pripremu u skladu s prethodnim uputama nastavnika (pribavljanje i čitanje naznačene literature, pronalaženje relevantnog materijala i dr.), izlaganje pripremljenog pred ostalim polaznicima seminara te uključivanje u diskusiju. Studenti, u dogovoru s voditeljem kolegija, izabiru teme te o njima izlažu u usmenoj i pismenoj formi. Po završetku semestra studenti polažu pismeni ispit. Završna ocjena za ovaj kolegij odražava sve tri komponente: doprinos seminarima, kvalitetu pismenih i usmenih izlaganja te uspješnost na ispitu.

Obavezna literatura
  1. PRIMARNA: Maček, Dora (ur.) (1988.) Islandske sage i priče. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske. (odabrane priče)
  2. Izbor teorijskih i književno-povijesnih tekstova koji će se obrađivati na seminaru (dostupni i u Omegi i fotokopiraoni)
  3. SEKUNDARNA: Culler, Johnatan. (2001.) Književna teorija – Vrlo kratak uvod. Zagreb: AGM.
  4. Høeg, Peter (2001.) Smilla osjeća snijeg. Zagreb: Algoritam.
  5. Jakobsdóttir, Svava (2000) The lodger and other stories (odabrane priče).
  6. Seeberg, Peter. (2003.) Traganje. Zagreb: Konzor. (odabrane priče)
  7. Hamsun, Knut: Glad
  8. Ibsen, Henrik: drame Stupovi društva, Hedda Gabler i Kuća lutaka
  9. Andersen, Hans Christian (1986.) Slikovnica bez slika. Zagreb: Znanje. (odabrane priče) ili: Kierkegaard, Søren Dnevnik zavodnika
  10. Laxness, Halldór Kiljan (1987.) Islandsko zvono. Zagreb: SNL. Ili: Helgason, Hallgrímur (2013) Vodič za uredan život: Mali savjeti profesionalnog ubojice, Zagreb: Meandar ili Sjón (2016) Plava lisica, Zagreb: VBZ.
  11. Snorri Sturluson. (1997.) Edda. Obmanjivanje Gylfija. Zagreb: Artresor naklada.
Dopunska literatura
  1. Barry, Peter. (2002) Beginning Theory. An Introduction to Literary and Cultural Theory. Manchester and New York: Manchester University Press.
  2. zbirke elektroničkih časopisa: http://www.knjiznice.ffzg.hr/ecasopisi
  3. Pojmovnici: Abrams, M. H. (1999.) A Glossary of Literary Terms. New York: Holt, Rinehart and Winston. Biti, Vladimir. (2000.) Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. Zagreb: Matica hrvatska. Macey, David. (2001.) Dictionary of Critical Theory. London: Penguin Books. Zuck, Virpy (ur.) (1990.) Dictionary of Scandinavian Literature. Westport: Greenwood Press.
  4. Naess, Harald S. (ur.) (1993.) A History of Norwegian Literature. Lincoln and London: The University of Nebraska Press.
  5. Clover, Carol J. (1990.) The Medieval Saga. Ithaca and London: Cornell University Press.
  6. Rossel, Sven Hakon (ur.) (1992.) A History of Danish Literature. The University of Nebraska Press.
  7. Solar, Milivoj. (2005.) Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga.
  8. Soila, T. et al. (1998) Nordic National Cinemas. London: Routledge.
  9. Neijmann, Daisy (ur). (2007.) A History of Icelandic Literature. The University of Nebraska Press.
  10. Maček-Pálsson-Simek (2003.) Staronordijska mitologija i književnost. Zagreb: Artresor.
  11. Beker, Miroslav. (1999.) Suvremene književne teorije. Zagreb: Matica hrvatska.

Obavezan predmet na studijima
  1. Švedski jezik i kultura, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2. semestar