Ideja autora i autorstva u hrvatskoj književnosti

Naziv
Ideja autora i autorstva u hrvatskoj književnosti
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS bodovi
4
Šifra
118117
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Slabljenjem mecenatsva, rastom kulturnoga tržišta i tiskarske tehnologije u prvi plan izbija institucija autora i njegove značajke (originalnost, samosvrhovitost, eskapizam i estetske vrijednosti). Čitanjem izabranih djela novije hrvatske književnosti prati se razvoj ideje autorstva, analizira uloga autora u oblikovanju književnih te društvenih i kulturnih vrijednosti i značenja. Oslanjajući se na moderne teorijske modele (npr. Barthesov, Foucaultov, Burkeov), prate se promjene interesa kritike za predmet kao i uloga i važnosti čitatelja za književnu komunikaciju od romantizma do najnovije on-line književnosti.
Sadržaj
  1. Uvodni sat. Upoznavanje s temom, literaturom i radom u kolegiju
  2. Što je autor? Teorijski i književnopovijesni uvod. Upoznavanje sa sadržajem kolegija i metodologijom rada Kako definirati instancu autora prema latinskom korijenu riječi auctor? Što znači teza o smrti autora i tko ju je postavio? Što znači zabluda o intencionalnosti i koji su glavni argumenti protiv namjere? Koja su ograničenja kritike intencionalizma? Kako se intencionalizam može uklopiti u tumačenje teksta? Ključni pojmovi: autor, djelo, čitatelj, kanon. Razumijevanje pojma i funkcije autora k
  3. Stvaranje kanona: proizvodnja autora Ilirski Ivan Gundulić - Vladar Parnasa, otac nacionalne književnosti Kako komemorativne ceremonije utječu na stvaranje slike o autoru i mehanizme pamćenja? Koji su simbolični i formalni postupci korišteni na Gundulićevoj komemoraciji?
  4. Upitnost kanona: osporavanje autora. Pitanja: Kakvu autorsku instancu podrazumijeva Mažuranić a kakvu Kovačić? Kako se jedan a kako drugi odnose prema čitateljima, kako prema zajednici, a kako prema djelu koje pišu? Koja je motivacija upisana u jedno a koja u drugo djelo? Seminar: I. Mažuranić: Smrt Smail-age Čengića; A. Kovačić: Smrt babe Čengićkinje
  5. Pjesnik- prorok, bard i prokletnik Figura pjesnika-proroka i pjesnika-prokletnika kroz povijest. Rasap ideje autora-genija. Instanca lirskog subjekta na primjerima odabranih pjesama. Zašto je govor Kranjčevićeva Mojsija u navodnim znacima? Seminar: S. S. Kranjčević: Mojsije; U maskiranoj gomili; Radniku; T. Ujević: Svakidašnja jadikovka
  6. Žensko autorstvo. Postoji li bitna razlika prema muškom autorstvu? Je li autorstvo rodno, socijalno ili drugačije obilježena kategorija? Kako se Ivana Brlić-Mažuranić pozicionira u kanon dječje i opće nacionalne književnosti? Seminar: Ivana Brlić-Mažuranić: Moja autobiografija
  7. Autor-flâneur. Figura autora u djelu Antuna Gustava Matoša Matoševo autorstvo između biografizma i esteticizma. Flanerija kao poetička kategorija. Seminar: A. G. Matoš: Flanerija; Cvijet s raskršća; D. Cesarić: Matoš u Parizu
  8. Književnost i angažman. Ideja autora kod Krleže u HKL i Baladama. Odnos prema povijesti, narodu, književnosti i kulturi. M. Krleža: Hrvatska književna laž; Planetorijum iz Balada Petrice Kerempuha Lit: Kao i prethodno + S. Lasić: Mladi Krleža i njegovi kritičari, Zagreb, 1987: 305-326; V. Visković: Uloga Hrvatske književne laži u strukturiranju Krležine autorske poetike, "Republika" 54 (1998), 7/8 ; str. 117-135
  9. Autor kao režiser: Ranko Marinković Modernizam i postmodernizam Marinkovićeva pisma. Koncept autorstva. Ranko Marinković: Zagrljaj; Glorija
  10. Funkcija citata u odabranim pjesmama. Ideja autora kod Slamniga. Gundulić kao simbol kod Slamniga i kod Krleže. Sličnosti i razlike I. Slamnig: Hrvatski pjesnici; Slaga Gunduo o prošastju D. Cesarić: Voćka poslije kiše, Pero Kvesić: Gle ovcu u stadu, Anonimni autor: Gle duplu votku
  11. Anonimni autor. Što je novo, a što staro u internet kulturi i multmedijskoj književnosti? Je li ideja AA (anonimnog autora) usporediva s anonimnim narodnim stvarateljem? Koje su sličnost a koje razlike? Seminar: Dubravka Ugrešić: Karaoke-književnost, u: Napad na minibar, Fraktura, Zagreb, 2010: 291-316
  12. Osvrt_sinteza i ponavljanje
  13. Kolokvij

Ishodi učenja
  1. Definirati autora kao književnopovijesnu, tekstualnu i biološku instancu.
  2. Navesti osnovne mehanizme autorizacije autora.
  3. Odrediti ključne strategije komemorativnih ceremonija.
  4. Istaknuti sporna mjesta tradiranih stavove o kanonskim autorima novije hrvatske književnosti.
  5. Protumačiti ulogu medija u konstrukciji autorstva (u usmenom, pisanom i digitalnom kontekstu)
  6. Objasniti figure pjesnika-genija, barda i pjesnika-prokletnika
  7. Opisati ulogu citatnosti, intertekstualnosti i parodije u proizvodnji autorstva
Metode podučavanja
Predavanje, diskusija na nastavi i on-line; multimedijalna prezentacija, dijalog.
Metode ocjenjivanja
Ocjenjuje se aktivnost na satu, pisane tjedne zadaće i sudjelovanje na forumu kolegija.

Obavezna literatura
  1. M. Protrka: Stvaranje književne nacije, poglavlja: Autorstvo; Izdvajanje klasika; Autor, remek-djelo i kanon, FFPress, Zagreb, 2008: 101-136
  2. P. Connerton: Kako se društva sjećaju, poglavlje: Komemorativne ceremonije, Zagreb, 2004: 61-106.
  3. . Rapacka: Pravaši; Smrt Smail-age Čengića u: Leksikon hrvatskih tradicija;
  4. I. Frangeš Mažuranić klasik u: Studije i eseji, Zagreb, 1967.
  5. S. Gilbert, S. Gubar: The Madwoman in the Attic: the Woman Writer and the Nineteenth-century Imagination, N. H, Yale, 2000.
  6. Protrka Štimec, Marina 2015. Etika i mitologija u Pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić „Jedno polje ruševina, iz kojega kao uspravni stupovi vire baš samo imena“. U: „Šegrt Hlapić“: od čudnovatog do čudesnog, ur. S. Narančić Kovač, B. Majhut, S. Lovrić Kralj, Zagreb: HIDK, 649-662
  7. W. Benjamin: Pariz Drugog carstva u Baudleairea, II. Dokoličar (Flaneur) u: Estetički ogledi , str. 43.-70.
  8. S. Lasić: Mladi Krleža i njegovi kritičari, Zagreb, 1987: 305-326;
  9. V. Visković: Uloga Hrvatske književne laži u strukturiranju Krležine autorske poetike, "Republika" 54 (1998), 7/8 ; str. 117-135
  10. Lawrence, K. F. (2007) The Web of Community Trust - Amateur Fiction Online: A Case Study in Community Focused Design for the Semantic Web. PhD thesis, University of Southampton. http://eprints.ecs.soton.ac.uk/14704/
Dopunska literatura
  1. K. Bagić: Postoji li jezik fikcije? http://www.hrvatskiplus.org/index.php?option=com_content&view=article&id=58%3Akbagic-fikcija&catid=35%3Arasprave-koncepti&Itemid=55&limitstart=6#
  2. Hrvatska književna enciklopedija sv. 2: Krugovaši; Krugovi; Zagreb, 2010: 446-447
  3. C. Milanja: Hrvatsko pjesništvo od 1950-2000, I. Dio, Zagreb, 2000.

Izborni predmet na studijima
  1. Kroatistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  2. Kroatistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij