Naziv kolegija temelji se na činjenici da su filozofi o kojima je riječ svi, bez obzira na etničko podrijetlo (među njima ima i Arapa i Perzijanaca, a jedan od najvećih je Židov), svoja djela napisali na arapskome jeziku. Program kolegija predviđa niz predavanja koja obuhvaćaju: a) općenit uvod o povijesnom i društvenom kontekstu kad se u Arapa pojavljuje interes za filozofiju; b) niz od nekoliko glavnih tema kojima su se bavili arapski filozofi; c) što su o svakoj od tih tema rekli najveći arapski filozofi, u čemu su se razlikovali i kako su polemizirali; d) povezivanje i usporedba s europskom srednjovjekovnom filozofijom; e) osvrt na osobitost filozofijske dimenzije onoga što se oslanja na islamski misticizam i na neke vidove staroperzijske i indijske baštine a ima sve značajke filozofije odnosno teozofije, te odnos toga korpusa spram glavnog filozofskog korpusa, koji izrasta iz grčke filozofijske baštine. Glavnina kolegija posvećena je onoj filozofijskoj baštini koja se u islamu naziva falsafa, to jest ‘produkciji’ srednjovjekovnih muslimanskih mislilaca koje se još naziva i ‘arapskim peripatetičarima’ stoga što je osnova njihova filozofiranja klasični aristotelizam (s njegovim kasno-antičkim, helenističkim interpretacijama).

1. uvodne pretpostavke: grčko nasljeđe u arapskome kontekstu
2. arapski jezik i filozofija
3. religija i filozofija
4. prvo počelo u arapskoj filozofiji
5. stvorenost/nestvorenost svijeta u arapskoj filozofiji
6. odnos boga i svijeta
7. uzročnost – prvo počelo kao um ili kao volja
8. filozofija politike
9. ‘istočnjačka filozofija’ u islamu
10. islamski misticizam
11. utjecaj i odjeci arapske filozofije u Europi

1. stjecanje uvida u temeljni značaj arapske filozofije
2. stjecanje uvida u bitnu sličnost između arapske i kršćanske/europske srednjovjekovne filozofije
3. razumijevanje položaja arapske filozofije u cjelini povijesti filozofije

studentsko seminarsko izlaganje na zadanu temu i zajednička rasprava povodom toga izlaganja, zajedničko čitanje i tumačenje odabranih tekstova pod vodstvom nastavnika, rasprava i razgovor na osnovi proučenog teksta pod vodstvom nastavnika

pregled seminarskih radova i konzultacije između nastavnika i studenata o seminarskim radovima, praćenje seminarskog izlaganja, praćenje pripremljenosti studenata za seminar kroz tumačenje odabranog teksta, raspravu i razgovor pod vodstvom nastavnika

1. Sharif, M., Historija islamske filozofije I. i II., Zagreb, 1988.
2. Bučan, D., Kako je filozofija govorila arapski, Zagreb, 2009.
3. Corbin, H., Historija islamske filozofije, Sarajevo, 1987.
4. Haverić, T., Srednjovjekovno filosofijsko nazivlje u arapskom jeziku, Sarajevo, 1991.

1. Filozofija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6., 8. semestar
2. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 2., 4., 6., 8. semestar
3. Filozofija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Znanstveni, 2. semestar
4. Filozofija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Nastavnički, 2. semestar
   • smjer Znanstveni, 2. semestar