Cilj na ovom kolergiju je upoznati studente s pojmom povijesti filozofije, prikazati unutarnju povijesnu raščlanjenost filozofije i sveze u njenoj povijesnoj mijeni iz starovjekovne u novovjekovnu. Unutar filozofije u novom vijeku u sadržaju kolegija posebno se izdvajaju Descartesova, Spinozina i Leibnizova filozofija.

1. Descartes naspram osnovnih principa skolastičke filozfije
2. Descartesovo mehanicističko zasnivanje filozofije prirode
3. Kartezijanska skepsa
4. Descartesov nauk o odnosu supstancije i modusa
5. O odnosu volje i razuma u Descartesa
6. Božja priroda i božja svojstva u Spinoze
7. Spinozino poimanje atributa
8. Spinozini dokazi o nužnoj egzistenciji boga
9. Spinoza o čovjeku
10. Spinoza o slobodi
11. Leibnizovo poimanje prirode
12. Leibnizova monadologija
13. O božjoj volji (razlike i sličnosti između Spinoze i Leibniza)

1. Definirati i opisati Leibnizov apetit i percepciju
2. Analizirati i komentirati Lebnizovu fenomenologiju
3. Prikazati i objasniti novovjekovno poimanje odnosa duše i tijela
4. Prepoznati sličnosti i razlike u poimanju supstancije između Descartesa, Leibniza i Spinoze
5. Prepoznati sličnosti i razlike u poimanju prirode i tijela između Descartesa, Leibniza i Spinoze
6. Protumačiti i objasniti novovjekovno poimanje supstancije
7. Objasniti povijesno-filozofijski kontekst nastajanja Leibnizove metafizike
8. Definirati i opisati jednostavnost monada

predavanje, vježbe

pismeni i usmeni ispit na kraju ljetnog semestra

1. Daniel Garber, Michael Ayers (ur.), The Cambridge History of Seventeenth-Century Philosophy, Volume I, Cambridge University Press, 1998.

1. Filozofija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 3., 5., 7. semestar
2. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3., 5., 7. semestar