Svrha kolegija je uvesti studente u područje filozofije kasnoga njemačkoga prosvjetiteljstva i njemačkoga idealizma te ih osposobiti za samostalno čitanje, studiranje i produktivno prisvajanje najznačajnijih djela njemačkoga idealizma (Kant, Fichte, Schelling, Hegel).

1. Značajke kasnoga njemačkoga prosvjetiteljstva (Kant) i klasičnoga njemačkoga idealizma (Fichte, Schelling, Hegel)
2. Kantov transcendentalni idealizam: prostor i vrijeme kao forme a priori ljudske osjetilnosti, kategorije kao čisti pojmovi razuma
3. Kantova pobijanje idealizma (Berkeleya i Descartesa)
4. Kantovo poimanje transcendentalne i empirijske spoznaje, pojava i stvari o sebi
5. Kantova transcendentalna analitika i dedukcija kategorija
6. Kantova transcendentalna dijalektika: psihologija (paralogizmi)
7. Kantova transcendentalna dijalektika: kozmologija (antinomije)
8. Kantova transcendentalna dijalektika: teologija (spekulativni dokazi za Božju opstojnost)
9. Kantovo poimanje moralnoga zakona i slobode ljudske volje
10. Kantova moralna teologija
11. Reinholdovo usustavljenje Kantove filozofije i pokantovske skeptičke kritike
12. Fichteov odnos prema Kantu i Reinholdu, projekt znanstvoslovlja (Wissenschaftslehre)
13. Fichteovi uvodi u znanstvoslovlje i oprjeka idealizma i dogmatizma
14. Fichteov zasnivanje sve svijesti na neposrednoj samosvijesti / subjekt-objektu
15. Fichteova kritika kantovskoga poimanja stvari o sebi

1. Protumačiti i objasniti kasno Kantovo stajalište transcendentalnoga idealizma
2. Objasniti povijesno-filozofijski kontekst nastajanja Kantove Kritike čistoga uma
3. Definirati i opisati prostor i vrijeme kao forme a priori ljudske osjetilnosti
4. Definirati i opisati kategorije kao pojmove čistoga razuma
5. Analizirati i komentirati Fichteova dva uvoda u nauku o znanosti
6. Analizirati i komentirati Schellingov spis o ljudskoj slobodi
7. Prepoznati sličnosti i razlike u poimanju transcendentalne spoznaje između Kanta, Fichtea i Schellinga
8. Prepoznati sličnosti i razlike u poimanju odnosa duha i prirode u Kanta, Fichtea, Schellinga i Hegela

Predavanja, prezentacije, zajedničke rasprave

Praćenje prisutnosti na nastavi, ispit iz njemačkoga filozofijskoga nazivlja, pismeni i usmeni ispit na kraju ljetnoga semestra

1. Kant, I., Prolegomena za svaku buduću metafiziku, u: Kant, I., Dvije rasprave (prev. V. D. Sonnenfeld), Matica hrvatska, Zagreb, 1953., str. 5-146.
2. Jacobi, F. H., O Spinozinu nauku u pismima gospodinu Mosesu Mendelssohnu (prev. D. Domić), Demetra, Zagreb, 2013.
3. Jacobi, F. H., O transcendentalnome idealizmu (prev. K. Miladinov), u: Barbarić, D. (ur.), Filozofija njemačkog idealizma, Školska knjiga, Zagreb, 1998., str. 193-203.
4. Fichte, Johann Gottlieb, O pojmu nauka o znanosti (prev. K. Miladinov), u: Barbarić, D. (ur.), Filozofija njemačkog idealizma, Školska knjiga, Zagreb, 1998., str. 233-265.
5. Hegel, G. V. F., Istorija filozofije III, Kultura, Beograd, 1964.
6. Barbarić, D. (ur.), Filozofija njemačkog idealizma, Hrestomatija filozofije sv. 6, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
7. Hösle, Vittorio, Eine kurze Geschichte der deutschen Philosophie, Beck, München, 2013. / A Short History of German Philosophy, Princeton University Press, Princeton & Oxford, 2017.
8. Jaeschke, Walter & Arndt, Andreas, Klassische deutsche Philosphie nach Kant. Systeme der reinen Vernunft und ihre Kritik 1785-1845, Beck, München, 2012.
9. Windelband, Wilhelm, Povijest filozofije (prev. N. Šašel, D. Grlić, D. Pejović), Naprijed, Zagreb, 1990.

1. Filozofija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 3., 5., 7. semestar
2. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3., 5., 7. semestar