Svrha kolegija je uvesti studente u područje filozofije kasnoga njemačkoga prosvjetiteljstva i njemačkoga idealizma te ih osposobiti za samostalno čitanje, studiranje i produktivno prisvajanje najznačajnijih djela njemačkoga idealizma (Kant, Fichte, Schelling, Hegel).

1. Jacobijev fideizam i naravni realizam, razumijevanje Spinoze i Kanta
2. Spinozin i Schellingov panteizam
3. Schellingovo poimanje odnosa filozofije prirode i transcendentalne filozofije
4. Schellingov pojam slobode kao možnosti dobra i zla
5. Schellingov pojam Boga i njegova odnosa spram svijeta i zla
6. Schellingov poimanje bezdana i indiferencije onkraj principa svjetla i tame
7. Schellingov odnos prema Schlegelovu kritičkomu poimanju panteizma
8. Posebnost Hegelove enciklopedije kao Enciklopedije filozofijskih znanosti
9. Hegelovo poimanje filozofije naspram posebne znanosti, umjetnosti i religije
10. Hegelova tri stava mišljenja prema objektivitetu: metafizika, empirizam i Kant, neposredno znanje
11. Hegelov subjektivni duh
12. Hegelov objektivni duh: apstraktno pravo, moralnost, običajnost
13. Hegelov apsolutni duh
14. Hegelovo poimanje Spinoze i spinozizma te Kanta, Fichtea i Schellinga
15. Nasljedstvo i baština njemačkoga idealizma

1. Opisati Jacobijev utjecaj na razvoj njemačkoga idealizma
2. Objasniti kontekst Schellingova spisa o slobodi
3. Prikazati i analizirati Schellingovo shvaćanje Spinoze i spinozizima
4. Prikazati i analizirati Schellingovo poimanje slobode naspram poimanja njegovih prethodnika
5. Opisati ustroj Hegelove Enciklopedije filozofijskih znanosti i uopće sustava filozofije
6. Objasniti Hegelovo poimanje filozofije naspram umjetnosti i objavljene religije
7. Analizirati i komentirari Hegelovu filozofiju duha
8. Prepoznati sličnosti i razlike u Fichteovu, Schellingovu i Hegelovu poimanju Jastva
9. Prepoznati sličnosti i razlike u Kantovu, Fichteovu, Schellingovu i Hegelovu poimanju prirode i svijeta
10. Prepoznati sličnosti i razlike u Kantovu, Schellingovu i Hegelovu poimanju Boga

Predavanja, prezentacije, zajedničke rasprave

Praćenje prisutnosti na nastavi, ispit iz njemačkoga filozofijskoga nazivlja, pismeni i usmeni ispit na kraju ljetnoga semestra

1. Filozofija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 4., 6., 8. semestar
2. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 4., 6., 8. semestar