Cilj kolegija je upoznati studente sa sadržajima i metodama koje omogućuju psihologu sudjelovanje u procesu planiranja i mijenjanja čovjekove fizičke okoline.

1. Bihevioralni pristup pitanjima čovjekove okoline. Predmet ekološke psihologije. Metodološke specifičnosti
2. Teorijski modeli odnosa čovjeka i okoline. Determinizam i interakcionalizam
3. Okolinski stresori
4. Percepcija i kognicija okoline. Kognitivne mape. Percepcija opasnosti i ponašanje u nesrećama i katastrofama
5. Socijalne dimenzije prostora: osobni prostor, zbijenost, privatnost, teritorijalnost.
6. Urbana i stambena okolina. Okolina i vandalsko ponašanje.
7. Adaptivno ponašanje u različitim okolinama. Planiranje okoline.
8. Odnos spram prirodnih i neobnovljivih resursa.
9. Odabir i priprema istraživačke teme iz ekološke psihologije.
10. Analiza istraživanja i spoznaja o odabranoj istraživačkoj temi.
11. Razvoj metodologije i instrumentarija za prikupljanje podataka.
12. Kritička analiza odabrane metodologije i prikupljanje podataka.
13. Preliminarna analiza podataka.
14. Završna analiza podataka i interpretacija.
15. Analiza završnog izvještaja o provedenom istraživanju.

1. Studenti će znati objasniti specifičnosti osnovnih metoda za prikupljanje podataka u području ekološke psihologije
2. Studenti će znati objasniti postavke teorijskih modela ekološke psihologije te ih prepoznati na primjerima iz okoline
3. Studenti će znati isplanirati nacrt istraživanja u ovom području te evaluirati subjektivnu kvalitetu promjena u okolini
4. Studenti će znati primijeniti načela ekološke psihologije u planiranju okoline

Predavanja Vježbe, Samostalni zadaci, Laboratorij, Mentorski rad Studenti sami biraju temu iz područja ekološke psihologije iz koje osmišljavaju i provode istraživanje – nekad to uključuje laboratorijsko istraživanje, nekad korelacijsko tj terensko.

Studenti na početku kolegija upoznati sa zahtjevima kolegija te se tijekom kolegija prati i boduje izvršavanje individualnih i grupnih zadataka vezanih za pripremu i provedbu istraživanja te analizu i prezentaciju rezultata. Za te aktivnosti studenti dobivaju dio bodova (koji ovisi o odabranom tipu istraživanja i vrsti zadataka) koji određuje konačnu ocjenu iz kolegija (do 30%), dok najveći dio nose bodovi dobiveni na završnom ispitu.

1. Čaldarović, O. (1986). Urbana sociologija. Zagreb: Globus
2. Trstenjak. A. (1984). Ekološka psihologija. Ljubljana: ČGP Delo.
3. Čorkalo, D. (1992).Psihologijski aspekti istraživanja percepcije opasnosti. Socijalna ekologija, 1, 63-81.
4. Ajduković, D. (1988). A contribution to the methodology of personal space research. Psychologische Beiträge, 30, 198-208.
5. Ajduković. D. (1984). Psihologijski pogled na jedan aspekt društvene krize. Primijenjena psihologija, 5, 244-247
6. Ajduković, D. i Bistrović, E. (1987). Prilog grafičkoj metodi istraživanja kognitivnih prostornih mapa. Revija za psihologiju, 17, 67-80
7. Bechtel, R., Churchman, A. (2007). Handbook of environmental psyhology. New York: Plenum Press.

1. Psihologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2., 4., 6. semestar