Kolegij ima za cilj uputiti studente u žanrovske inovacije tradicionalnoga povijesnog romana od sedamdesetih godina 20. stoljeća naovamo. Studenti imaju mogućnost stjecanja osnovnog znanja o strukturnim, tematskim i idejnim inovacijama toga žanra kao reprezentativnog dijela, prije svega, suvremene slovenske romaneskne produkcije, ali i o njegovoj kontekstualizaciji u šire južnoslavenske i europske okvire. Upućivanjem na temeljnu teoretsku literaturu, kao i na reprezentativne primjere iz romaneskne prakse, studentima se olakšava kritičko ovladavanje korpusa suvremene slovenske književnosti i njegovo kontekstualiziranje.

1. Opći pregled problematike kolegija; upoznavanje s literaturom i dogovori o seminarskim radovima studenata.
2. Kratki pregled općih obilježja slovenskog romana u razdoblju od pedesetih godina dvadesetog stoljeća do danas.
3. Suvremeni slovenski (povijesni) roman u južnoslavenskom kontekstu.
4. Analiza romana Menuet za gitaru Vitomila Zupana.
5. Nastavak prethodne teme; ratni roman u slovenskoj književnosti i paralele prema južnoslavenskim književnostima.
6. Romani Drage Jančara.
7. U dogovoru sa studentima, analiza odabranog romana Drage Jančara.
8. (Auto)biografski roman u okviru memoarske proze.
9. Romaneskni opus Lojzeta Kovačiča.
10. Slovenski povijesni roman i roman povijesne tematike nakon 1990. godine u južnoslavenskom kontekstu.
11. Analiza romana Put u Trento Kajetana Koviča.
12. Nastavak prethodne teme.
13. Romani Ferija Lainščeka (Razdvojit ću pjenu od valova, Muriša...)
14. Seminarska izlaganja i komparativna čitanja slovenskih romana povijesne tematike u južnoslavenskom kontekstu.
15. Završna sinteza.

1. Kritički preispitati i zastupati mišljenje o procesima i pojavnostima u suvremenoj slovenskoj prozi.
2. Prepoznati žanrovske osobitosti romana (povijesne tematike).
3. Primijeniti stečena znanja na druge romane u širem južnoslavenskom i europskom kontekstu.
4. Integrirati stečena znanja o suvremenoj slovenskoj proznoj produkciji i tumačiti ih u širem kulturnom i društvenom kontekstu.
5. Procijeniti vlastite interese i kompetencije na području suvremene prozne književnosti u širem južnoslavističkom kontekstu.

Posebna se pažnja posvećuje problemima interpretacije tekstova zbog čega će naglasak biti na kritičkim čitanjima i samostalnim analizama studenata u obliku seminara i izlaganja, kao i na (južnoslavenskoj i široj) kontekstualizaciji povijesnog romana, te u skladu s time i na propitivanju mogućnosti njihovih poredbenih analiza i međutekstualnih relacija.

Redovito izvršavanje tjednih obaveza (čitanje zadanih tekstova) i, prema dogovoru, pojedinačna ili grupna prezentacija teme ili teksta u samom kolegiju. Seminarski rad i usmeni ispit.

1. Bavec, Nataša: Resnična zgodba. Modeli zgodovinskega romana: med tradicijo in posmodernizmom, Ljubljana, 2009.
2. Biti, Vladimir: Strano tijelo pri/povijesti, Zagreb, 2000.
3. Grdina, Igor: Zgodovinski roman v slovenski književnosti; Mednarodni simpozij Obdobja 21 – Metode in zvrsti, Slovenski roman, Ljubljana, 2003, str. 161-170.
4. Hladnik, Miran: Temeljni problemi historijskog romana, Razlika/Differance, br. 1, 2001, str. 197-222.
5. Jenkins, Keith: Promišljanje povijesti, Zagreb, 2008.
6. Kovač, Zvonko: Prikazivanje rata (viđenje ratova) u hrvatskom i srpskom novopovijesnom romanu, u: Međuknjiževne rasprave, Beograd, 2011, str. 305- 314.
7. Nemec, Krešimir: Historiografska fikcija, u: Povijest hrvatskog romana (od 1945. do 2000. godine), Zagreb, 2003.
8. White, Hayden: Historijska pripovjednost i problem istine u historijskom prikazivanju, Časopis za suvremenu povijest, 36, 2, 2004. 621-635.
9. Žmegač, Viktor: Povijesni roman danas, u: Književnost i filozofija povijesti; Zagreb, 1994, str. 65- 88.

1. Južnoslavenski jezici i književnosti, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Jezično-prevoditeljski, 1., 3. semestar
   • smjer Književno-interkulturalni, 1., 3. semestar