Filozofski fakultet
Sveučilište u Zagrebu

ECTS Informacijski paket

za akademsku godinu 2017 / 2018

Teorija književnosti: Poststrukturalizam

Naziv
Teorija književnosti: Poststrukturalizam
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS bodovi
6
Šifra
97220
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Upoznavanje s osnovnim problemima teorije poslije strukturalizma, te ključnim promjenama u njezinom razumijevanju pojmova teksta, autorstva i čitanja.
Sadržaj
  1. Konstituiranje kolegija. Uvod.
  2. Strukturalizam: Saussure, Lévi-Strauss, Barthes.
  3. Barthesova teorija teksta (1). Autor.
  4. Barthesova teorija teksta (2). Tekst.
  5. Barthesova teorija teksta (3). Čitatelj.
  6. Barthesovi kasni radovi.
  7. Pojam dekonstrukcije.
  8. Znak i “metafizika prisutnosti”. Derrida i teorija govornog čina.
  9. Gramatologija i psihonaliza. Derrida i Freud.
  10. Dekonstrukcija i strukturalizam.
  11. Derrida i problem književnog teksta.
  12. Psihoanaliza poslije strukturalizma.
  13. Feministička teorija poslije strukturalizma.
  14. Poststrukturalizam, moć, identitet.
  15. Zaključne napomene.

Ishodi učenja
  1. objasniti temeljne razlike između strukturalističke i poststrukturalističke teorijske pozicije
  2. opisati pomake u razumijevanju autorstva, teksta, metodologije čitanja i same teorije na primjerima iz teorijskih tekstova
  3. definirati pojam dekonstrukcije i objasniti njezin utjecaj na suvremenu teoriju teksta
  4. objasniti utjecaj poststrukturalizma na druge književnoteorijske pristupe (psihoanaliza, feministička teorija, postkolonijalna kritika)
Metode podučavanja
Predavanja i seminari.
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit, aktivnost na nastavi (rasprave i izlaganja).

Obavezna literatura
  1. J. Derrida: Pisanje i razlika. Sarajevo: Šahinpašić, 2007. (izbor)
  2. J. Derrida: “Semiologija i gramatologija”, u: Pitanja br. 7-8 (1975).
  3. H. Cixous: “The Laugh of the Medusa”, u: Signs, Vol. 1, No. 4 (Summer 1976).
  4. L. Althusser: "Ideologija i ideološki aparati države”, u: S. Flere (ur.), Proturječja suvremenog obrazovanja. Zagreb: RZ RK SSOH, 1986.
  5. M. Foucault: Znanje i moć. Zagreb: Globus, 1994. (izbor)
  6. S. Hall: “Kome treba identitet?”, u: D. Duda (ur.), Politika teorije. Zagreb: Disput, 2006.
Dopunska literatura
  1. Allen, G. (2003) Roland Barthes. London & New York: Routledge.
  2. Attridge, D. (1992) “Introduction: Derrida and the Questioning of Literature”, u: J. Derrida, Acts of Literature. New York & London: Routledge, str. 1-29.
  3. Bekavac, L. (2015) Prema singularnosti. Derrida i književni tekst. Zagreb: Disput.
  4. Biti, V. (2000) Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. Zagreb: Matica hrvatska.
  5. Culler, J. (1991) O dekonstrukciji. Teorija i kritika poslije strukturalizma. Zagreb: Globus.
  6. Culler, J. (2002) Barthes: A Very Short Introduction. Oxford & New York: Oxford University Press.
  7. Matijašević, Ž. (2006) Strukturiranje nesvjesnog: Freud i Lacan. Zagreb: AGM.
  8. Moi, T. (2007) Seksualna/tekstualna politika: feministička književna teorija. Zagreb: AGM.

Izborni predmet na studijima
  1. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
  2. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar