Filozofska antropologija

Naziv
Filozofska antropologija
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS bodovi
6
Šifra
160767
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
60

Cilj
Ovladavanje temeljnim znanjima iz područja filozofske antropologije. Uvođenje u problematiku moderne i suvremene filozofske antropologije. Razumijevanje pojmovnika filozofske antropologije, s posebnim naglaskom na problem otuđenja. Rasvjetljavanje mjesta filozofske antropologije u odnosu na idealizma i materijalizma. Analiza filozofijia Ludwiga Feuerbacha i Karla Marxa, s posebnim naglsakom na pitanja religioznog te društvenog otuđenja. Objasniti kako je došlo do rađanja i razvoja moderne koncepcije i ideala čovjeka, kao svestranog stvaralačkog bića. Istovremeno daje povijesno-konceptualni pregled modernog promišljanja o čovjeku, koje ima svoje izvorište u renesansnim filozofima, te rasvijetjava mjesto nastajanja i razrade pitanja otuđenja koje je dominiralo – u različitim oblicima – u većini filozofskih debata XX. stoljeća. Osobita pažnja je posvećena filozofijama koje su promišljale različite oblike otuđenja, reifikacije i fetišizma u modernom i suvremenom industrijsko – potrošačkom društvu. Ukazati važnost filozofske antropologije u odnosu na kritiku idealizma, kao i njen značaj za nastanak, kako specifično historijskog materijalizma, tako i svih oblika suvremenog materijalizma i filozofija prakse. Postavljanje pitanje o aktualnosti otuđenja danas te odnosa i uvjetovanosti između otuđenja i društvenog djelovanja.
Sadržaj
  1. Upoznavanje s ciljevima i sadržajem kolegija te načinom rada
  2. Kratki pregled povijesti filozofske antropologije i njene različite interpretacije
  3. Geneza modrene Filozofsko antropološke tematike u renesansi: renesansni čovjek
  4. Feuerbachova materijalistička kritika idealizma, osobito Hegelove filozofije
  5. Odrđenje religijskog otuđenja po L. Feuerbachu
  6. Odnos teologije i filozofije, teizma, panteizma i ateizma u djelu L. Feuerbacha
  7. Humanizam i ateizam u 19 stolječu
  8. Analiza ključnih dijelova "Načela filozofije budučnosti" L. Feuerbacha
  9. Analiza uz čitanje ključnih dijelova "Biti kršćanstva" L. Feuerbacha
  10. Čovjekova bit i otuđenje u »Ranim radovima« K. Marxa
  11. Ekonomsko-društveno otuđenje (otuđeni rad),
  12. Problematika otuđenja u filozofskim teorijama u XX stolječa
  13. Otuđenje u suvremenom društvu (probelmi i manifestacije)
  14. Završno predavenje

Ishodi učenja
  1. Razlikovati temeljne pojmove filozofske antropologije i moguča bitno različta poimanja same filozofske antropologije
  2. Povijensi pregled razvoja nekih osnovnih tema filozofske antropologije
  3. Ilustrirati genezu moderne filozofske antropologije i njene osnovne probleme
  4. Definirati i raščlaniti pojmove otuđenje, reifikaciju i fetišizam
  5. Identificirati i definirati moguće uzroke i procese otuđenja u suvremenom društvu
  6. kritički prosuditi filozofijske antropološke probleme u kontekstu njihova povijesnog razvoja
Metode podučavanja
Predavanja s diskusijom uz korištenje powerpointa i konceptualnih mapa.
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit uz evaluaciju ukupnog rada u kolegiju.

Obavezna literatura
  1. Pico della Mirandola, Govor o dostojanstvu čovjekovu, Nova stvarnost, Zagreb, 1998
  2. Cassirer, P. O Kristeller., J. H. Randall. (ur.), The Renaissance Philosophy of Man: Petrarca, Valla, Ficino, Pico, Pomponazzi, Vives, Universityof Chicago Press, 1961
  3. Suchodolski, Moderna filozofija čoveka, Nolit, Beogrda, 1972
  4. W F., Hegel, Fenomenologija duha, (bilo koje izdanje); samo dijelovi iz odjeljka “Samosvijest”: “Gospodar i Rob”, te “Nesretna svijest”, str. 130-148., u izdanju Naprijed, Zagreb, 1987,
  5. L. Feuerbach, Izbor iz djela. prev. Vanja Sutlić. Zagreb, Matica hrvatska, 1956.
  6. L. Feuerbach, Besmrtnost sa stanovišta antropologije, u: L. Feuerbach, Čovek i Bog, (knjiga II), Sarajevo, Svjetlost, 1962.
  7. K. Marx – F. Engels, Rani radovi
  8. K. Marx, Temelji slobode:osnovi kritike političke ekonomije – Grundrisse, Naprijed, Zagreb, 1974,
  9. H. Marcuse, Eros i civilizacija, Naprijed, Zagreb, 1965.
  10. E. Balibar, From Philosophical Anthropology to Social Ontology and Back: What to Do with Marx’s Sixth Thesis on Feuerbach? , u: „Postmodern Culture“, Volume 22, Number 3, 2012
  11. R. Hartmut, Alienation and Acceleration: Towards a Critical Theory of Late-Modern Temporality, Aarhus University Press, Aarhus 2010.
Dopunska literatura
  1. A. Heller, Renaissance Man (prijevod s mađarskog originala), London, Boston: Routledge and Kegan Paul, 1978.
  2. I. Kant: Antropologija u pragmatičnom pogledu (bilo koje izdanje)
  3. G. Agamben , Homo sacer: suverena moć i goli život, Akrzin, Zagreb, 2006.
  4. K. Löwith, Od Hegela do Nietzschea: revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka, Sarajevo, Veselin Masleša, 1988
  5. F. Engles, Ludwig Feuerbach i kraj nemačke klasične filozofije
  6. F. Engels, Porjeklo porodice, privatnog vlasništva i države (bilo koje izdanje).
  7. M. Scheler, Položaj čovjeka u kozmosu, Sarajevo, 1978.
  8. A. Ghelen, Čovjek, Veslelin Masleša, Sarajevo, 1974
  9. A. Ghelen, Čovjek i institucije, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1994
  10. G. Godelier, Marksizam i antropologija, Školska knjiga, Zagreb, 1982
  11. . Habermas, Budućnost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici?, u: Habermas J., Budućnost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici ?. Vjerovanje i znanje, Breza, Zagreb, 2006.
  12. J. G. Herder, Rasprva o porijeku jezika,
  13. A. Schaff, Marksizam i ljudska jedinka
  14. H. Burger, Filozofska antropologija,Naprijed, Zagreb, 1993
  15. F. Lazzarato, Proizvodnja zaduženog čovjeka. Esej o neoliberalnom stanju, Zagreb, 2013.
  16. N. Chomsky-M. Foucault, Debate on human nature, New Press, 2006.
  17. L. Althusser, Za Marxa (bilo koje izdanje).
  18. E. Cassirer, Ogled o čovjeku: uvod u filozofiju ljudske kulture, Naprijed, Zagreb, 1978.
  19. E. Bloch, Marksove teze o Fojerbahu, Bigz, Beograd, 1976.
  20. H., Marcuse, Čovjek jedne dimenzije: rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog društva, Naprijed, Zagreb, 1965.

Izborni predmet na studijima
  1. Filozofija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 4., 6., 8. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 4., 6., 8. semestar