Upoznati polaznike s aktualnim i suvremenim idejama, unapređenjima metoda i instrumenata u psihodijagnostici te formalno-pravnim okvirom za dijganostiku. Osposobiti polaznike za samostalno pretraživanje informacija o postojećim mjernim instrumentima i metodama te njihovoj evaluaciji, odnosno za izbor optimalnog instrumenta i metode za neku zadanu svrhu mjerenja. Od polaznika se očekuje da razviju kritičnost pri izboru općeg metodološkog pristupa u različitim situacijama psihodijagnostike.

1. Uvodne informacije
2. Kriteriji za izbor prikladne psihodijagnostičke metode u skladu sa svrhom mjerenja, te formalno-pravnim i etičkim standardima (APA, ITC, domaći pravilnici, zakoni, kategorizacija psihodijagnostičkih instrumenata)
3. Izvori informacija o psihodijagnostičkim instrumentima (evaluativni i neevaluativni prikazi, baze podataka o testovima); Integrativni pregled suvremene psihodijagnostičke prakse u svijetu i u RH;
4. Pregled i vrednovanje različitih općih metoda dijagnostike. Odabir relevantnih validacijskih podataka u vezi s pojedinim dijagnostičkim postupcima; Izbor i prosudba prikladnosti pojedine metode (instrumenta) u skladu sa svrhom mjerenja.
5. Informacije potrebne za dokazivanje različitih oblika valjanosti dijagnostičkih postupaka
6. Metode u psihodijagnostici (samoprocjena, test)
7. Metode u psihodijagnostici (mjere učinka, opažanje)
8. Metode u psihodijagnostici (biografski podaci, projektivne tehnike)
9. Metode u psihodijagnostici (intervju, situacijski testovi, centri procjene)
10. Metode u psihodijagnostici (procjene drugih osoba; analiza slučaja, korištenje dokumentacije, situacijski testovi, analiza genograma i dr.)
11. Primjena računala u psihodijagnostici
12. Metode i instrumenti u području mjerenja emocionalne inteligencije
13. Metode i instrumenti u području mjerenja kognitivnih sposobnosti
14. Metode i instrumenti u području mjerenja stresa i traume
15. Metode i instrumenti u području mjerenja ličnosti

1. Navesti i kritički vrednovati suvremene trendove u psihodijagnostici te izvore informacija o psihodijagnostičkim instrumentima
2. Opisati formalno-pravni okvir za primjenu psihodijagnostičkih postupaka u Hrvatskoj i na međunarodnoj razini
3. Učinkovito rješavati specifične probleme u psihodijagnostici izborom prikladnih metoda te prikladno interpretirati rezultate u skladu sa zadanom svrhom psihodijagnostike
4. Pronaći, evaluirati i interpretirati raspoložive izvore podataka o metrijskim karakteristikama pojedinih psihodijagnostičkih instrumenata
5. Usporediti i vrednovati prednosti i nedostatke pojedinih metoda psihodijagnostike te dijagnostičkih instrumenata
6. Objasniti specifičnosti i metodološke probleme u provedbi psihodijagnostike u specifičnim uvjetima istraživanja i primijenjene pihologije
7. Preuzeti osobnu odgovornost za valjanost odluka donesenih na osnovi odabranih psihodijagnostičkih metoda

Nastava će se izvoditi kroz predavanja i vježbe, te seminarske radove studenata. U okviru nastave predviđene su posjete organizacijama u kojima se provode specifični oblici psihodijagnostike ili posjete stručnjaka koji se bave različitim područjima psihodijagnostike

Tijekom semestra studenti će pisati jedan seminarski rad tematski vezan uz izbor i evaluaciju psihologijskih mjernih instrumenata ili metoda. Završni ispit sastojat će se od rješavanja zadanog problema u području psihodijagnostike koji će uključivati izbor dvije ili više psihodijagnostičkih metoda, postupak mjerenja, te usporedbu rezultata i evaluaciju korištenih procedura. Ispit se predaje u pismenom obliku.

1. Fernandez-Ballesteros, R. (Ed.) (2003). Encyclopedia of Psychological Assessment. Sage Publication.

1. Psihologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2., 4. semestar