Cilj kolegija je usvajanje znanja o kulturama drevnih naselja, urbanih zajednica i njihovog okoliša kroz sva povijesna razdoblja. Osim proučavanja osnovnih kriterija (geografskih i geoloških) za naseljavanje i stvaranje naselja u krajoliku, studenti će steći znanja prepoznavanja naseobinskih struktura prema arheološkoj stratigrafiji kao dio kontinuiranih transformacija u vremenu i prostoru. Arheologija krajolika bavi se i složenijim temama od načina na koji su ljudi svjesno ili nesvjesno oblikovali svoj životni prostor. Radi se o mjenjanju krajolika u različite svrhe; ekonomske, socijalne, političke i religiozne. Arheologija pruža neprocjenjiv alat za ispitivanje takvih procesa tj. razne morfološke podatke o prošlosti krajolika koji nam nisu dostupni iz drugih izvora. Kako se radi o ljudskoj modifikaciji i transformaciji prirodnog krajolika, te iskorištavanju prirodnih resursa kroz izgradnju puteva, cesta, spomenika, zidova, poljoprivrednih polja i njihovih granica, kultnih mjesta i na kraju samih naselja, ovakvo proučavanje može pružiti i znanja o korištenju mjernih sustava, izgledu i korištenju zemljišta, društvenoj organizaciji, kozmologiji, kalendarima, astronomiji, ritualnim praksama i dr.

1. Uvod: Arheologija krajolika i arheologija naselja (osnovni pojmovi
2. Povijesna podloga – povijesni izvori
3. Uloga okoliša u stvaranju naselja (geomorfološki pristup) i opskrba vodom
4. Prirodni i kulturni krajolici
5. Kulturalna i socijalna grupiranja i naseobinske strukture
6. Arheološka prospekcija, osnovni parametri (veličina, granice i struktura naselja) i dinamika krajolika
7. Tipologija naselja
8. Transformacije naselja kroz povijesna razdoblja
9. Obrambeni sustavi
10. Ceste i komunikacijske mreže
11. Vodene prometnice i prijelazi rijeka
12. Agrarne zajednice – ruralna naselja (organizacija naselja, polja, kanali, šume, močvare)
13. Transhumantno stočarstvo, sezonska naselja i komunikacije do njih
14. Razvoj i transformacija gradova
15. Položaj kultnih mjesta

1. Moći upoznati se s osnovnim pojmovima arheologije krajolika i naselja
2. Moći razumjeti teorijska i metodološka načela u proučavanju arheoloških krajolika
3. Moći razumjeti ulogu okoliša u stvaranju naselja
4. Moći razlikovati prirodne od kulturnih krajolika
5. Moći analizirati i razumjeti arheološku stratigrafiju
6. Moći uklopiti usvojena znanja u širi geografski i kulturni kontekst
7. Moći definirati i interpretirati načine eksploatacije prirodnih resursa
8. Moći prikupiti i interpretirati arheološke podatke referirajući se na aktualne spoznaje i teorije

Predavanja, diskusija.

Pismeni ispit

1. Suić, M. Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb, 1976.
2. Bojanovski, I. Prilozi za topografiju rimskih i predrimskih komunikacija i naselja u rimskoj provinciji Dalmaciji, IV, Godišnjak, knj. XXII, CBI, Knj. 20, Sarajevo, 1984, 145-265.
3. Dizdar M. Latenska naselja na vinkovačkom području, Zagreb, 2001
4. Dincauze F., D. Environmental Archaeology: Principles and Practice. Cambridge University Press, 2000.

1. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
2. Arheologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 5. semestar
3. Švedski jezik i kultura, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 5. semestar
4. Arheologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 5. semestar