Civilno društvo u Hrvatskoj

Naziv
Civilno društvo u Hrvatskoj
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS bodovi
6
Šifra
170910
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Glavni cilj kolegija je na osnovu teorijskih pristupa i modela civilnog društva te pregleda stanja razvoja civilnog društva u Hrvatskoj, kod studenata razvijati analitičku percepciju djelovanja aktera civilne scene i kompleksnosti međusektorskih poveznica, te kompetencije vrednovanja učinaka inicijativa i organizacija civilnog društva na suvremenim primjerima. U kolegiju se također nastoji osposobiti studente za gledište angažirane javne sociologije i uporabu socioloških konceptualnih i istraživačkih alata u razvoju informirane građanske participacije.
Sadržaj
  1. Definicije, modeli, uloge i povijesni razvoj civilnog društva
  2. Vrednovanje djelatnosti organizacija civilnog društva
  3. Zadrugarstvo
  4. Modeli međusektorske suradnje
  5. Civilno društvo, gospodarstvo i politički sustav
  6. Teorijski pristupi i vrijednosti civilnog društva
  7. Europska perspektiva: civilni dijalog
  8. Institucije za podršku civilnom društvu u Hrvatskoj
  9. Filantropija i zakladništvo
  10. Mjerenja učinka/utjecaja OCD-a
  11. Mreže, platforme, savezi
  12. Civilni aktivizam i volonterstvo
  13. Suvremeni izazovi civilnom društvu i dobre prakse organizacija civilnog društva u Hrvatskoj
  14. Zaključno zaokruživanje gradiva i analitički rezime seminarskih radova

Ishodi učenja
  1. razumjeti društvene mehanizme i institucionalni okvir djelovanja civilnog društva u Hrvatskoj
  2. kontekstualizirati društvene procese u vezi civilnog društva u širim socioekonomskim okvirima
  3. vrednovati kvalitetu programa, projekata i inicijativa civilnog društva
  4. procjenjivati medijske prezentacije akcija civilnog društva
Metode podučavanja
Predavanja i seminare studenti/ce prate uz powerpoint prezentacije. U seminarima se studentice i studente potiče na aktivno sudjelovanje u moderiranim raspravama. Seminarski rad piše se u obliku evaluacijske studije zadane organizacije civilnog društva na osnovu analize dostupnih dokumenata i intervjua s predstavnikom organizacije, koji studenti/ce provode, transkribiraju i kodiraju. Svoju evaluacijsku studiju polaznici/e usmeno predstavljaju na nastavi. Seminarski tekstovi objavljuju se na servisu Omega. Spomenute nastavne metode odabrane su jer omogućuju povezivanje istraživanja i nastave te nadovezivanje na ranije stečene metodološke vještine.
Metode ocjenjivanja
Pisanim ispitom utvrđuje se razina usvojenosti znanja iznesenih na predavanjima, prema obvezatnoj literaturi i bilješkama na servisu Omega. Rezultat pisanog ispita čini 60% konačne ocjene. Seminarski uradak koji se piše u fazama, određuje 40% konačne ocjene.

Obavezna literatura
  1. Bežovan, Gojko i Zrinščak, Siniša (2007.) Civilno društvo u Hrvatskoj. Zagreb: Jesenski i Turk i Hrvatsko sociološko društvo.
  2. Mesić, Milan (1991.) „Civilno društvo i postsocijalizam“. Revija za sociologiju 12(2):307-314.
  3. Pérez-Díaz, Víctor (2011) Civil society: A multi-layered concept. Sociopedia.isa.
  4. Vidačak, Igor i Božić, Jasmina (2006.) “Civil Society and Good Governance in Societies in Transition: The Case of Croatia”. U: Benedek, Wolfgang (ur.) Civil Society and Good Governance in Societies in Transition (str. 55-75). Belgrade: NWV-Neuer Wissenschaftlicher Verlag GmbH i European Training and Research Centre for Human Rights and Democracy – Graz.
Dopunska literatura
  1. Brajdić Vuković, Marija; Ančić, Branko i Domazet, Mladen (2014.) Podrška: Trajni učinak ili poticajni trenutak? Društveni i gospodarski učinci podrški Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Zagreb: Institut za društvena istraživanja Zagreb i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva. https://zaklada.civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/izdavastvo/digitalna_zbirka/podrska_trajni_ucinak_ili_pozitivni_trenutak.pdf
  2. Cohen, J. L., Arato, A. Civil Society and Political Theory. Cambridge, MA: The M.I.T. Press., 1992.
  3. Edwards, Bob; Foley, Michael W. & Diani, Mario (ur.) (2001.) Beyond Tocqueville: Civil Society and the Social Capital in Comparative Perspective. Hanover: Tufts University.
  4. Procjena stanja razvoja organizacija civilnoga društva u Republici Hrvatskoj: Izvještaj istraživanja u 2011. godini (2012.) Zagreb: Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva. https://zaklada.civilnodrustvo.hr/uploads/files/sectionModuleFile/2016/11/18/1VHktTUjfJHsExGqzW6JJqHoXN4oS22K.pdf
  5. Peruško, Zrinjka (ur.) (2008.) Mediji, kultura i civilno društvo. Zagreb: Jesenski i Turk i Hrvatsko sociološko društvo.
  6. Reese-Schäfer, W. (2004.) „Civilno društvo i demokracija“. Politička misao, 41(3):65–79. Reese-Schaefer. W., (2004.) „J. Habermas i deliberativna demokracija“. Politička misao, 41(4):3–21.
  7. Franc, Renata; Sučić, Ines; Međugorac, Vanja i Rihtar, Stanko (2012.) Vidljivost i javna percepcija udruga u Hrvatskoj 2012. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. http://civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/izdavastvo/digitalna_zbirka/hr_ivo_pilar.pdf
  8. Božić, J. (ur. hrv. izdanja) (2005.) Benedek, W. i Nikolova, M. (ur.) Razumijevanje ljudskih prava, Mreža za ljudsku sigurnost, ETC Graz i Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava.
  9. Srbljinović, Armano; Bakić-Tomić, Ljubica i Božić, Jasmina (2008.) „Virtual Communities as Commons: Case Study of 'Connect'“. Interdisciplinary Description of Complex Systems 6(1):37-52.
  10. Srbljinović, Armano; Boras, Damir i Božić, Jasmina (2007.) „Cooperation amplifiers or flame-war battlefields: A comparative case study of virtual communities“. U: Bakić-Tomić, Ljubica; Šimović, Vladimir i Lasker, George E. (ur.) Pre-conference proceedings of the 2nd Special Focus Symposium on CISKS: Communication and Information Sciences in the Knowledge Society (str. 20-26). Zagreb: Europski centar za napredna i sustavna istraživanja.

Izborni predmet na studijima
  1. Sociologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  2. Sociologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij