Filozofski fakultet
Sveučilište u Zagrebu

ECTS Informacijski paket

za akademsku godinu 2017 / 2018

Dubrovnik: otvoreni i zatvoreni grad

Naziv
Dubrovnik: otvoreni i zatvoreni grad
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS bodovi
4
Šifra
125463
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Kolegij se bavi čitanjem i interpretacijom reprezentativnih djela ranonovovjekovne dubrovačke književnosti, pri čemu se književnom tekstu pristupa s jedne strane kao estetskoj tvorevini, a s druge kao kulturnom dokumentu. Sukladno s time, cilj kolegija jest sagledati dubrovačku književnost iz dviju vizura: prvo, iz aspekta otvorenosti prema aktualnim poetičkim tendencijama, posebice onima u talijanskoj književnosti, uklapajući se tako u dominantne tokove zapadnoeuropske književne kulture; drugo, iz perspektive „zatvorenosti“, odnosno specifičnog društvenog, političkog, vjerskog i kulturnog konteksta koji je zacrtavao književnokulturnu proizvodnju u dubrovačkoj sredini u ranom novom vijeku. U tom smislu, svrha je kolegija pokazati u kojoj su mjeri tekstovi Dubrovčana, nasljedujući zapadnjačke književne i kulturne modele, bili pragmatički i prilagođavali se politici i ideologiji vlasti te uputiti i na glasove oporbe koji signaliziraju pojedini tekstovi.
Sadržaj
  1. Uvod: književni tekst kao estetski objekt i kulturni dokument.
  2. Dubrovnik u ranom novom vijeku – povijesni, društveni i kulturni kontekst.
  3. Dubrovnik kao pastoralna dubrava: žanr pastorale i alegorija; društveno i političko uređenje Dubrovačke Republike.
  4. Očevi i sinovi u Držića: komički tipovi; društveni kontekst i dubrovačka svakodnevica u 16. stoljeću.
  5. Ženski Dubrovnik (I) – diskurs o ženi u ranom novom vijeku: mizoginija i divinizacija žene; kreposne žene u Dubrovniku; vlastelinke i redovnice.
  6. Ženski Dubrovnik (II) – godišnice i kurtizane.
  7. Satira i društvena (samo)kritika: pjesni o dinaru; personalna satira.
  8. Drugi u Dubrovniku: stanovnici s periferije i stranci i njihova reprezentacija u književnosti.
  9. „Najbolji“ neprijatelji – Mlečani; reprezentacija Mlečana u dubrovačkoj književnosti.
  10. Osmanski/muslimanski Drugi (I) u tekstovima 16. stoljeća.
  11. Osmanski Drugi (II): „Turci u kraljevstvu Slavena“; I. Gundulić, Osman.
  12. Dubrovnik – središte slovinstva: slovinsko kraljevstvo u Palmotićevim tragikomedijama.
  13. Književni odjeci Velike trešnje 1667.
  14. Sinteza.
  15. Završni kolokvij.

Ishodi učenja
  1. Nakon položenog ispita student će biti sposoban kritički čitati tekstove dubrovačke književnosti ranog novog vijeka.
  2. Nakon položenog ispita student će biti sposoban analizirati ranonovovjekovne književne tekstove iz poetološke i kulturološke perspektive.
  3. Nakon položenog ispita student će biti sposoban tumačiti pojedine tekstove i autorske opuse dubrovačke književnosti ranog novog vijeka u svjetlu poetoloških tendencija u vodećim europskim književnostima.
  4. Nakon položenog ispita student će biti sposoban interpretirati dubrovačku ranonovovjekovnu književnost s obzirom na širi (europski) i uži (dubrovački) društveni, povijesni, vjerski i kulturni kontekst.
Metode podučavanja
Izlaganje i rasprava, kritičko čitanje tekstova, različiti tipovi multimedijalne prezentacije.
Metode ocjenjivanja
Redovito pohađanje nastave i obavljanje tjednih obaveza (čitanje zadanih tekstova i pisanje zadaća/eseja), seminarski rad, završni usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. PRIMARNA: M. Držić, Tirena; Grižula, Dundo Maroje, Novela od Stanca, Arkulin; N. Nalješković, Komedija V, VI. i VII; I. Gundulić, Dubravka, Osman; M. Vetranović, Orlača riđanka, rečeno u Blato ribarom, Pjesanca slavi carevoj, Pjesanca lakomosti, Pjesanca spurjanom; N. Dimitrović, Aleksandrijska poslanica; S. Đurđević, Derviš; A. Sasin, Razboji od Turaka (ulomci); J. Palmotić, Captislava; Grad Dubrovnik vlastelom u trešnju; N. Bunić, Feniče aliti srećno narečenje gradu Dubrovniku po trešnji; J. Palmotić Dionorić, Dubrovnik ponovljen; P. Primović, Pjesan poslana od Dubrovčana Korčulanom; I. Đurđević, Suze Marunkove; Zaman će svaki trud; M. Kaboga, Pjesan o dinaru; D. Zlatarić, Šali se s gizdavijem gospodinom; J. Palmotić, Gomnaida; Dinko Ranjina, Jedna djevojka, ku mladac privari, odgovor ocu da, hoteću ju ubiti; J. Palmotić, Sveta Katarina od Sijene.
  2. D. Fališevac, Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad: studije o dubrovačkoj književnoj kulturi, Zagreb: Naklada Ljevak, 2007 (pojedine studije)
  3. R. Bogišić, Hrvatska pastorala, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti, 1989 (uvodno poglavlje)
  4. L. Kunčević, Mit o Dubrovniku: diskursi o identitetu renesansnoga grada, Dubrovnik: HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2015 (pojedina poglavlja)
  5. Leksikon Marina Držića, ur. S. P. Novak, L. Rafolt, M. Tatarin, Zagreb: LZMK, 2008 (pojedine natuknice)
  6. S. Stojan, Slast tartare: Marin Držić u svakodnevici renesansnog Dubrovnika, Zagreb – Dubrovnik: HAZU; Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2007 (pojedina poglavlja)
  7. Z. Janeković Römer, Rod i grad: dubrovačka obitelj od XIII. do XV. stoljeća. Dubrovnik: HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 1994 (pojedina poglavlja)
  8. Z. Janeković Römer, „Nasilje zakona: gradska vlast i privatni život u kasnosrednjovjekovnom i ranonovovjekovnom Dubrovniku“, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 41 (2003): 9–44.
  9. S. Stojan, Vjerenice i nevjernice: žene u svakodnevici Dubrovnika (1600 –1815), Zagreb – Dubrovnik: HAZU; Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2003 (pojedina poglavlja)
  10. L. Plejić Poje, Zaman će svaki trud: ranonovovjekovna satira na hrvatskom jeziku u Dubrovniku, Zagreb: Disput, 2012. (pojedina poglavlja)
  11. L. Kunčević, "Dubrovačka slika Venecije i venecijanska slika Dubrovnika u ranom novom vijeku" Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 50 (2012): 9–37.
  12. D. Dukić, Sultanova djeca, Zadar: Thema, 2004 (pojedina poglavlja)
  13. R. Lauer, „Ilirski ideologem“, u: Studije i rasprave, Zagreb: Matica hrvatska, 2002: 9–32.
  14. R. Harris, Povijest Dubrovnika, Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga, 2006 (pojedina poglavlja)
Dopunska literatura
  1. E. Panofsky, Et in arcadia ego. Zagreb: Matica hrvatska, 2008, str. 5–17.
  2. R. Bogišić, "Problem Gundulićeve Dubravke", Forum 14 (1975) 7/8: 115–149.
  3. B. Senker, „Likovi u Držićevim plautovskim komedijama i renesansni sustav komičkih tipova“, u: Putovima kanonizacije: zbornik radova o Marinu Držiću (1508–2008), Zagreb: HAZU, 2008: 704–718.
  4. N. Badurina, „Kritika mita Venecije i zlatnog doba u Dubravci Ivana Gundulića“, u: Hrvatsko-talijanski književni odnosi VII, ur. Mate Zorić. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti, 2000: 37–60.
  5. S. Ćosić i N. Vekarić, Dubrovačka vlastela između roda i države: salamankezi i sorbonezi, Zagreb – Dubrovnik: HAZU; Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2005.
  6. Z. Blažević, Ilirizam prije ilirizma, Zagreb: Golden marketing–Tehnička knjiga, 2008:
  7. Z. Janeković Römer, Okvir slobode, Zagreb – Dubrovnik: HAZU; Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 1999.

Izborni predmet na studijima
  1. Kroatistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  2. Kroatistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij