Cilj je kolegija da se, kroz nastavnikova uvodna i završna predavanja te studentska seminarska izlaganja i zajedničke diskusije, kritički razmotri problematika biocentrizma u etici. Naime, među suvremenim tendencijama u etici, po konceptualnim pomacima i interesu koji izaziva, posebno se ističe bioetika, a jedna od najvećih novosti koje je bioetika donijela u etičku raspravu jest kritika antropocentrizma i odgovarajući zahtjev za utemeljenjem i razvijanjem ne-antropocentričkih etičkih koncepcija kao što je biocentrizam, prema kojemu inherentnu moralnu vrijednost imaju, odnosno moralni obzir zaslužuju ne samo ljudska bića (antropocentrizam) ili samo bića sa sposobnošću osjećanja (patocentrizam) nego sva živa bića. U razmatranju problematike biocentrizma naglasak će biti na etičkim aspektima tog pogleda, ali će se, primjereno temi, uzeti u obzir i biologijske, ontologijske, epistemologijske, antropologijske i estetičke pretpostavke biocentrizma te njegove pravne, socijalne, političke i kulturne implikacije. Studenti i studentice imat će priliku da se upoznaju, kroz uvodna predavanja, s problematikom biocentrizma u širem etičkom i bioetičkom kontekstu te, kroz rad na ilustrativnim tekstovima, s nekima od zastupnika biocentrizma (Albert Schweitzer, Fritz Jahr, Hans Jonas, Arne Naess, Edward O. Wilson).

1. Uvodno predavanje (1)
2. Uvodno predavanje (2)
3. Albert Schweitzer: etika strahopoštovanja prema životu (1)
4. Albert Schweitzer: etika strahopoštovanja prema životu (2)
5. Albert Schweitzer: etika strahopoštovanja prema životu (3)
6. Fritz Jahr: bio-etika (1)
7. Fritz Jahr: bio-etika (2)
8. Hans Jonas: integrativna filozofija života (1)
9. Hans Jonas: integrativna filozofija života (2)
10. Arne Naess: dubinska ekologija (1)
11. Arne Naess: dubinska ekologija (2)
12. Arne Naess: dubinska ekologija (3)
13. Edward O. Wilson: biofilija
14. Problematika moralnog statusa životinja i životinjskih prava između antropo-, pato- i bio-centrizma
15. Završno predavanje i diskusija

1. Upućenost u opći filozofijsko-etički kontekst u kojemu se razmatra problematika biocentrizma
2. Upućenost u literaturu, teorije, argumentacijske sklopove i dijaloške antiteze u kojima se artikulira problematika biocentrizma
3. Razvijena sposobnost osvjetljavanja pojedinih problema povezanih s temom biocentrizma u širem filozofijskom i interdisciplinarnom kontekstu
4. Razvijena sposobnost argumentacije s naglaskom na filozofiju i etiku
5. Razvijena sposobnost kritičkog mišljenja s naglaskom na filozofiju i etiku

Predavanja i seminarske rasprave

Evaluacija studentskog angažmana u seminaru, evaluacija studentskog seminarskog rada.

1. Agamben, Giorgio: „Otvoreno: čovjek i životinja”, u: Europski glasnik, god. VII (2012), br. 17, str. 37–95.
2. Birnbacher, Dieter (ur.): Ökologie und Ethik, Stuttgart: Reclam, 1980.
3. Cicovacki, Predrag: The Restoration of Albert Schweitzer’s Ethical Vision, London et al.: Bloomsbury, 2012.
4. Cifrić, Ivan: „Ekozofija – zaboravljena mudrost Zemlje”, Informatologija, god. 33 (2000), sv. 1–2, str. 13–16.
5. Čović, Ante: „Bioetička zajednica kao temelj odgovornosti za ne-ljudska živa bića”, u: Ante Čović, Nada Gosić, Luka Tomašević (ur.), Od medicinske etike do integrativne bioetike, Zagreb: Pergamena, Hrvatsko bioetičko društvo, 2009, str. 33–46.
6. Dunayer, Joan: Specizam, Čakovec, Zagreb: Dvostruka duga, Institut za etnologiju i folkloristiku, 2009.
7. Eterović, Igor: Kant i bioetika, Zagreb: Pergamena, 2017.
8. Hoffman, Thomas Sören; Jurić, Hrvoje (ur.): Life, Dignity, and Autonomy (tematski blok), Synthesis philosophica, god. 30 (2015), sv. 1, str. 3–112.
9. Jurić, Hrvoje: Etika odgovornosti Hansa Jonasa, Zagreb: Pergamena, 2010.
10. Krznar, Tomislav (ur.): Čovjek i priroda: prilog određivanju odnosa, Zagreb: Pergamena, 2013.
11. Leopold, Aldo: A Sand County Almanac, and Sketches Here and There, New York: Oxford University Press, 1989.
12. Markus, Tomislav: Ekologija i antiekologija: kasna tehnička civilizacija i mogućnosti radikalnog ekologizma, Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo, Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2004.
13. Markus, Tomislav: Dubinska ekologija i suvremena ekološka kriza: jedan bioekološki pogled, Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo et al., 2006.
14. Muzur, Amir; Sass, Hans-Martin (ur.): Fritz Jahr and the Foundations of Global Bioethics: The Future of Integrative Bioethics, Beč et al.: LIT, 2012.
15. Ošlaj, Borut (ur.): Albert Schweitzer – Perspektiven eines vitalen Denkens / Albert Schweitzer – Perspectives of a Vital Thought (tematski blok), Synthesis philosophica, god. 27 (2012), sv. 1, str. 3–80.
16. Sessions, George (ur.): Deep Ecology for the Twenty-First Century, Boston, London: Shambhala, 1995.
17. Singer, Peter: Praktična etika, Zagreb: KruZak, 2003.
18. Taylor, Paul W.: Respect for Nature: A Theory of Environmental Ethics, Princeton, Oxford: Princeton University Press, 2011.
19. Visković, Nikola: Kulturna zoologija: što je životinja čovjeku i što je čovjek životinji, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2009.

1. Filozofija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
2. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
3. Filozofija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Znanstveni, 1. semestar
4. Filozofija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Nastavnički, 1. semestar
   • smjer Znanstveni, 1. semestar