Filozofija politike - seminar: Spinozina filozofija politike

Naziv
Filozofija politike - seminar: Spinozina filozofija politike
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS bodovi
3
Šifra
117968
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Nastavnici
Satnica
Seminar
30

Cilj
1.) Analizirati i razumjeti Spinozine historijske i konceptualne argumente u oblikovanju modernoga političkog autoriteta i zapadne političke kulture, koje se očituju u razmatranju : a) odnosa prirodnog i građanskog prava u kontekstu njegove naturalističke metafizike moći; b) odnosu racionalne i iskustvene metode u razumijevanju političkog autoriteta; c) odnosu vjere i uma, teologije i filozofije, crkvene i političke vlasti; d) konstituciji političkog poretka i njegovih oblika; e) odnosu političke slobode i etičkog ideala intelektualne slobode; f) vrijednosti tolerancije i mira. 2.) Usporediti Spinozinu filozofiju s novovjekovnim filozofijama politike Machiavellijem; Hobbesom, Lockeom i Rousseauom. 3.) Istaknuti Spinozin značaj i recepciju Spinozina djela.
Sadržaj
  1. Dogovor o radu i uvodno izlaganje: Spinozina filozofija politike
  2. Tractatus Theologico-Politcus (TTP): Predgovor, Glava I i II. (O proroštvu i prorocima)
  3. TTP ,Glave III. i IV. (O sretnom životu i božanskom zakonu)
  4. TTP, Glave V. i VII. ( O ceremonijama i tumačenju pisma).
  5. TTP, Glave XIII i XIV ( Vjera i um,)
  6. TTP, Glave XV (teologija i filozofija)
  7. TTP, Glave XVI ( O temeljima republike)
  8. TTP, Glava XVII i XVIII, (O granicama prava i moći države, O crkv.i drž. autoritetu)
  9. TTP, Glava XIX . (O crkvenom i državnom autoritetu, o miru u državi)
  10. TTP, Glava XX (Sloboda građanina i sloboda republike).
  11. Tractatus Politicus (TP), Glava I. i II. (Uvod, O prirodnom pravu)
  12. TP, Glava III. IV. i V. (O pravu političkih vlasti i najboljem obliku vlasti)
  13. TP, Glava VI. VII ( O monarhiji)
  14. TP, Glava VIII., IX, X. (O aristokraciji)
  15. TP, Glava XI. ( O demokraciji – nedovršeno pog. i završna rasprava)

Ishodi učenja
  1. Opisati i odrediti Spinozino razumijevanje naravi političke zajednice
  2. Poticati i primjenjivati filozofsku refleksiju u analizi suvremenih političkih prijepora
  3. Poticati razvoj demokratske političke kulture
  4. Njegovati vrednotu tolerancije i uvažavanje vrijednosnog pluralizma
  5. Razumjeti i primijenti razliku između svjetonazorske i javne moralnosti
  6. Kritički uglaviti odnospoliitčkog i crkvenog autoriteta
  7. Analizirati odnos između triju Sinozinih metoda spoznavanja i raspraviti dosege njihove primjene
  8. Definirati i obrazložiti Spinozino razumijevanje politike kroz dvije usporedne perspektive: pod vidom vječnosti i pod vidom vremenitosti
  9. Spoznati značaj političkog djelovanja i javnog života u cjelini Spinozina djela
Metode podučavanja
U realizaciji kolegija koristit će se metode uvodnih predavanja, samostalnih studentskih izlaganja, kritičke i usmjeravane rasprave, rada na tekstu. Metodom usmjernog dijaloga cilje je uključiti u što veći broj studenta u redovito promišljanje, zauzimanje stava i javnu argumentaciju.
Metode ocjenjivanja
Uspješnost uvodnog izlaganja na seminaru, argumentacijska izgrađenost i vođenje rasprave. Kvaliteta napisanog seminarskog rada. Spremnost na učešće u diskusijama. Seminar studenti ocjenjuju i kroz studentsku anketu.

Obavezna literatura
  1. Benedikt de Spinoza, Teologijsko – politička rasprava, Demetra, Zagreb 2006.
  2. Benedikt de Spinoza, Politička rasprava, Demetra, Zagreb 2006.
  3. Stanley Rosen, „Benedict Spinoza“ u: Povijest političke filozofije, (ur. Strauss/Cropsey), Golden mar., Zagreb 2006. str.323-336.
Dopunska literatura
  1. Spinoza, B., Etika, Demetra, Zagreb 2000.
  2. Curley, E., „Kissinger, Spinoza and Genghis Khan“ in: The Cambridge Companion to Spinoza“ (ed. Garrett D.) C.U.P. New York 1996. p. 315-342.
  3. Curley, E., „The State of Nature and Its Law in Hobbes and Spinoza“, u: Philosophical Topics, vol. 19, no 1, Spring 1991.
  4. Deleuze, G., Spinoza: praktička filozofija, Demetra, Zagreb 2011.
  5. Den Uyl, D., “Passion, State and Progres: Spinoza and Mandeville on the Nature of Human Association”, Journal of the History of Philosophy, 1987, 25(3), pp. 369-395.
  6. Geismann, G., „Spinoza – Beyond Hobbes and Rousseau“ Journal of the History of Ideas, Vol. 52. No 1.
  7. Hampshire, S., Spinoza: An Introduction to his Philosophical Thought, Penguin, 1988
  8. Malcolm, N., “Hobbes and Spinoza”, The Cambridge History of Political Thought 1450 – 1700. Ed. J.H. Burns, Cambridge, Cambridge UP, pp. 530-560.
  9. Mara, G., “Liberal Politics and Moral Excellence in Spinoza’s Political Philosophy”, Journal of the History of Philosophy, 1982, 20 (2), pp. 129-150.
  10. McShea J. R. The Political Philosophy of Spinoza, Columbia University Press, 1968.
  11. Rosenthal, M., “Tolerance as a Virtue in Spinoza’s Ethics”, Journal of the History of Philosophy, 2001, 39 (4), pp.535-557.
  12. Smith, S., B., „What Kind of Democrat Was Spinoza?“, Political Theory, Vol. 33, No. 1 (2005)
  13. Steinberg, J., „Spinoza’s Political Philosophy“, Stanford Encyclopedia of Philosophy
  14. Steinberg, J., “Spinoza on Civil Liberation”, The Journal of Political Philosophy, 2009, 47 (1), pp. 35-58.
  15. Wolfson, H. A., The Philosophy of Spinoza, Harvard University Press, Cam./Massa., 1983

Izborni predmet na studijima
  1. Filozofija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
  3. Filozofija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij
  4. Filozofija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij