Kolegij je posvećen pojavi fantastike u hrvatskoj srednjovjekovnoj i ranonovovjekovnoj književnosti. Nakon što se u uvodnome dijelu na temelju relevantne literature kritički razmotre teorijski, genološki i književnopovijesni aspekti fantastike, oni će se ilustrirati i preispitati na reprezentativnim hrvatskim primjerima, kao i izabranim tekstovima inozemnih autora koji su se pokazali značajnima za njihovo kontekstualiziranje u europskome kontekstu.

1. Uvod – konstitucija kolegija
2. Pojam fantastike – teorijski, književnopovijesni i genološki aspekti
3. Početci fantastike u svjetskoj književnosti zapadnoga kruga
4. Srednjovjekovna književnost – eshatološke vizije i prenja
5. Srednjovjekovna književnost – apokrifi, čudesa, legende i romani
6. Utopija i motiv fantastičnoga putovanja – europski primjeri
7. Utopija i motiv fantastičnoga putovanja – Držić, Petrić
8. Pastoralna književnost – roman (Zoranić)
9. Motiv fantastičnoga putovanja u epu (Bunić, Vetranović, Baraković)
10. Fantastika i barokna epika
11. Fantastika i ranonovovjekovna drama I
12. Fantastika i ranonovovjekovna drama II
13. Crkvena prikazanja – od srednjega vijeka do baroka
14. Završna razmatranja
15. Evaluacija

1. Po završetku kolegija studenti će moći:
2. definirati ključne aspekte pojma fantastike i razlikovati njegova postojeća teorijska, književnopovijesna i genološka određenja;
3. prepoznati i opisati relevantna obilježja i žanrove fantastike u hrvatskoj književnosti srednjovjekovlja i ranonovovjekovlja, kao i njihove reprezentativne književne tekstove, te ih smjestiti u europski i svjetski kontekst;
4. primijeniti usvojene književnoznanstvene pojmove i metode u analizi i interpretaciji fantastičkih tekstova iz obuhvaćenih razdoblja hrvatske književnosti i njihovoj usporedbi s pojavama iz drugih nacionalnih književnosti.

Predavanja, seminarske rasprave na temelju pročitane primarne i sekundarne literature, prezentiranje sadržaja kroz audio(vizualne) medije, pisanje seminarskih radova (izborno).

Kontinuirano praćenje kroz seminarski rad; usmeni ispit ili pisani završni rad.

1. Pavao Pavličić, „Barokni pakao“, u: Barokni pakao, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2003.
2. Jacques Le Goff, Srednjovjekovni imaginarij, Antibarbarus, Zagreb, 1993. (poglavlja po izboru)
3. Persida Lazarević Di Giacomo, „Dvostruko Sretan grad Frane Petrića“, Filozofska istraživanja, 30(3)/2010.
4. André Jolles, Jednostavni oblici, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.
5. Kenneth Hanshew, „The literary utopia in general and the Croatian in particular“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIX. Vrsta ili Žanr, ur. Vinka Glunčić-Bužančić i Kristina Grgić, Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2017.
6. Dolores Grmača, Nevolje s tijelom, Matica hrvatska, Zagreb, 2015. (poglavlja po izboru)
7. Dunja Fališevac, „Predodžba Indije u dubrovačkoj književnosti: Barlaam i Jozafat u Dubrovačkim legendama“, u: Dunja Fališevac, Slike staroga Dubrovnika, Matica hrvatska, Zagreb, 2013.
8. Dunja Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2007. (poglavlja po izboru: „Genološki i naratološki problemi u vezi s hrvatskom srednjovjekovnom prozom“ + „Načela kompozicije u djelima hrvatske srednjovjekovne proze“, „Struktura i funkcija hrvatskih crkvenih prikazanja“, „Elementi grotesknog i fantastičnog u Vetranovićevu Piligrinu“, „Alegorijsko i mimetičko u Zoranićevim Planinama“)
9. Marija Ana Dürrigl, Čti razumno i lipo. Ogledi o hrvatskoglagoljskoj srednjovjekovnoj književnosti, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2007. (poglavlja po izboru)
10. Lada Čale Feldman, „Ljudi ćudi ántîci“, Dubrovnik, 2017. + Ivan Lozica, „Ljudi nahvao, Platon i grubi maskari“, u: Marin Držić 1508-2008., ur. N. Batušić i D. Fališevac, HAZU, Zagreb, 2010.
11. Lada Čale Feldman, „Omakalina Psiha“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XVIII. Fantastika: problem zbilje, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split – Zagreb, 2016.
12. Lada Čale Feldman, „Još o Držićevoj dužno priznatoj 'krađi': Amphitruo u Arkulinu“, u: U san nije vjerovati, Disput, Zagreb, 2012. + Snježana Paušek-Baždar, „Pojam negromancije i negromanta u europskoj renesansi i Držićevim komedijama“, u: Marin Držić 1508-2008., ur. N. Batušić i D. Fališevac, HAZU, Zagreb, 2010.
13. Morana Čale, „Pričudno čudo i zvieren'je razliko: prilog hodočašćima po Vetranovićevu Piligrinu“, Croatica, 2017.
14. Frano Čale i Mate Zorić, „Uvod u Dantea“ – „Božanstvena komedija“, u: Dante Alighieri, Djela. Knj. 1, Liber – Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1976.
15. Adriana Car-Mihec, Dnevnik triju žanrova, Hrvatski centar ITI – UNESCO, Zagreb, 2003. (poglavlja 1-6)
16. Maja Bošković-Stulli, „Visoko i nisko u književnosti usmenoj i pisanoj“, u: O usmenoj tradiciji i životu, Konzor, Zagreb, 2002.
17. Rafo Bogišić, Hrvatska pastorala, Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta, Zagreb, 1989.
18. Nikola Batušić, „Meraviglia na začaranom otoku Palmotićeve Armide i Tassov ep“, u: Studije o hrvatskoj drami, Matica hrvatska, Zagreb, 1999. + Svetlana Stipčević, „'L'île enchantée' u Palmotićevu baroknom teatru“, u: Hrvatski književni barok, ur. D. Fališevac, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1991.
19. Nikola Batušić, „Elementi scenske fantastike u dubrovačkoj drami 17. stoljeća“, u: Hrvatski književni barok, ur. D. Fališevac, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1991., ili u: Nikola Batušić, Narav od fortune, August Cesarec – Matica hrvatska, Zagreb, 1991.
20. Nikola Batušić, Povijest hrvatskoga kazališta, Školska knjiga, Zagreb, 1978. (poglavlja: „Srednji vijek“, „Renesansa“, „Barok“)
21. Pavao Pavličić, Epika granice, Zagreb, 2007. (poglavlje po izboru – „Mavro Vetranović“, „Juraj Baraković“, „Petar Zrinski“, „Jerolim Kavanjin“)
22. Slobodan Prosperov Novak, „Ači i Galatea Džore Palmotića“, u: Književni barok, ur. Ž. Benčić i D. Fališevac, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1988.
23. Prostori snova. Oniričko kao poetološki i antropološki problem, ur. D. Fališevac i Ž. Benčić, Disput, Zagreb, 2012. (II. dio: tekstovi M. A. Dürrigl, N. Jovanovića, T. Bogdana, D. Grmača, C. Pavlović, P. Pavličića, G. Stanivukovića, M. Tatarina i M. Falskoga – po izboru)
24. Tomislav Šakić, „Prolog Dugog Nosa Marina Držića kao protoznanstvenofantastični tekst hrvatske književnosti“ + Sintija Čuljat, „Utopijsko i prevratno u Držićevu djelu“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XI. Držić danas: epoha i naslijeđe, ur. Cvijeta Pavlović i Vinka Glunčić-Bužančić, Književni krug Split – Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Split – Zagreb, 2009.
25. Darko Suvin, Metamorfoze znanstvene fantastike, Profil, Zagreb, 2010. (I. dio: POETIKA, II. dio POVIJEST – članak: „Alternativni otok“)
26. Mirko Tomasović, „Oslobođeni ili Osvojeni Jeruzalem Torquata Tassa“, u: Torquato Tasso, Oslobođeni Jeruzalem, Matica hrvatska, Zagreb, 2009. + Dunja Fališevac, „Tasso i hrvatski ep“, u: Kaliopin vrt, Književni krug, Split, 1997.
27. Josip Torbarina, „Palmotićev Pavlimir i Shakespeareova Oluja“, u Dani hvarskoga kazališta 4. XVII. stoljeće, Split, 1977.
28. Josip Torbarina, Kroatističke rasprave, Matica hrvatska, Zagreb, 1997. (članak po izboru: „Ivanjska noć u djelu Držića i Shakespearea“, „Zoranićeve Planine i ostale 'Arkadije'“)
29. Christian W. Thomsen – Jens M. Fischer, Phantastik in Literatur und Kunst, Darmstadt, 1980. („Teil I: Theorie der Phantastik in Literatur und Kunst“)

1. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
2. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar