U uvodnome dijelu kolegija razmotrit će se moguće definicije pojma baroka i njegova pojava u širem kontekstu europske književnosti, da bi se potom detaljnije razmotrila njegova pojava u hrvatskoj književnosti. Uzimajući u obzir i njegova postojeća tumačenja u hrvatskoj književnoj historiografiji i komparatistici, na reprezentativnim će se primjerima pokazati i analizirati temeljna obilježja hrvatskoga književnog baroka, odnosno njegov tipičan stil, žanrovski sustav, tematika i različite regionalne inačice.

1. Konstitucija kolegija - uvod
2. Definicija baroka i barokne poetike
3. Predstavnici baroka u europskoj književnosti
4. Varijante i žanrovi hrvatskoga književnog baroka
5. Poetički nazori baroknih pisaca, barokni stih
6. Lirika – uvod i pregled
7. Lirika – Ivan Bunić Vučić
8. Hrvatski barokni ep - Gundulić
9. Hrvatski barokni ep II
10. Hrvatski barokni ep III
11. Religiozna poema
12. Komična poema
13. Hrvatska barokna drama I
14. Hrvatska barokna drama II
15. Evaluacija

1. Po završetku kolegija studenti će moći:
2. definirati pojam baroka kao stila i epohe, te prepoznati i opisati njegova temeljna obilježja;
3. primijeniti usvojene književnoznanstvene pojmove i metode u analizi i interpretaciji različitih hrvatskih baroknih tekstova i njihovoj usporedbi sa srodnim pojavama iz drugih nacionalnih književnosti;
4. uočiti i analizirati različite oblike komunikacije, kao i tipološke analogije između hrvatske i inozemnih književnosti i kultura u epohi baroka;

Predavanja, seminarske rasprave na temelju pročitane primarne i sekundarne literature, prezentiranje sadržaja kroz audio(vizualne) medije, pisanje seminarskih radova (izborno).

Kontinuirano praćenje kroz seminarski rad; usmeni ispit.

1. Dani hvarskoga kazališta 4. XVII. stoljeće, Split, 1977. (dva članka po izboru: J. Torbarina, N. Kolumbić, P. Pavličić, Lj. Schiffler, N. Batušić)
2. Dani hvarskoga kazališta 20. Hrvatsko barokno pjesništvo. Dubrovnik i dalmatinske komune, ur. N. Batušić i dr., Split, 1994. (2 članka po izboru: Z. Kravar, R. Bogišić, M. Tomasović, Lj. Schiffler, P. Pavličić, N. Frndić)
3. Hrvatski književni barok, ur. Dunja Fališevac, Zagreb, 1991. (dva članka po izboru)
4. Dunja Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb, 2007. (poglavlja: „Concetto kao pojam barokne poetike i pjesnički postupak u hrvatskoj književnosti 17. stoljeća“, „Gundulićev Osman kao epski model u hrvatskoj epici 17. i 18. stoljeća“)
5. Dunja Fališevac, Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad, Zagreb, 2007. (dva članka po izboru: „Granice mimesisa, granice fantastike: drukčija bića u književnosti staroga Dubrovnika“, „Sveto za profano: sveti Vlaho kao politički simbol u književnosti staroga Dubrovnika“, „Književno opremanje stana: barokni petrarkizam u hrvatskoj književnosti“, „Gundulićev 'varšavski pakt' (Polonofilski ideologemi i mitologemi u hrvatskoj baroknoj književnosti)“, „Zavođenje sjajem i raskoši (Opisi svečanosti u dubrovačkoj baroknoj epici)“)
6. Književni barok, ur. Ž. Benčić i D. Fališevac, 1988. (dva članka po izboru: K. Budor, J. Ciglar-Žanić, D. Fališevac, S. Prosperov Novak, J. Tarle)
7. Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XVII. Poema u hrvatskoj književnosti: problem kontinuiteta, ur. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić-Bužančić i Andrea Meyer-Fraatz, Split – Zagreb, 2015. (dva članka po izboru: D. Fališevac, L. Čale Feldman, L. Škopljanac i M. Sindičić-Sabljo)
8. Zoran Kravar, Studije o hrvatskom književnom baroku, Zagreb, 1975. (dva poglavlja po izboru)
9. Zoran Kravar, Funkcija i struktura opisa u hrvatskom baroknom pjesništvu, Zagreb, 1980.
10. Zoran Kravar, Das Barock in der kroatischen Literatur, Köln, 1991.
11. Zoran Kravar, „Jedan dijeljeno s tri: acutezza u Bunića, Gundulića i Đurđevića“ + „Hrvatska lirika 17. i 18. stoljeća“ (dostupno na stranicama Odsjeka)
12. Renate Lachmann, Metamorfoza činjenica i tajno znanje: o ludama, mostovima i drugim fenomenima, prir. i prev. Davor Beganović, Zagreb – Sarajevo, 2007. (poglavlja: „Hvalospjev ljepoti u pjesništvu Ivana Bunića“, „Motiv prolaznosti i njegovo oblikovanje u Đurđevićevim Uzdasima Mandalijene pokornice“), ili Od ljubavi do nostalgije, Zagreb, 2015. (članak po izboru iz prvoga dijela [„Dubrovačka književnost“] + „Još jednom o ulozi oksimorona“)
13. Pavao Pavličić, Barokni stih u Dubrovniku, Dubrovnik, 1995. (uvodno i zaključno poglavlje)
14. Pavao Pavličić, „Barokni pakao“, u: Barokni pakao, Zagreb, 2003. + Pavao Pavličić, „Starija hrvatska književnost u svjetlu suvremenih pristupa“, u: Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova X. Smjerovi i metodologije komparativnog proučavanja hrvatske književnosti, ur. Cvijeta Pavlović i Vinka Glunčić-Bužančić, Split, 2008.
15. Pavao Pavličić, Skrivena teorija, Zagreb, 2006. (dva poglavlja po izboru: „Ivan Gundulić“, „Petar Zrinski“, „Matijaš Magdalenić“, „Ignjat Đurđević“)
16. Pavao Pavličić, Epika granice, Zagreb, 2007. (poglavlje po izboru – „Juraj Baraković“, „Petar Zrinski“, „Pavao Ritter Vitezović“; „Jerolim Kavanjin“)
17. Perivoj od slave, ur. Tomislav Bogdan i dr., Zagreb, 2012. (dva članka po izboru: I. Brković, D. Dukić, R. Lachmann, M. Tatarin)
18. Ivan Slamnig, „Razvoj stiha u 17. stoljeću“, u: Hrvatska versifikacija, Zagreb, 1981. + „Neke specifične crte hrvatske barokne poezije“, u: Disciplina mašte, Zagreb, 1965.

1. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
2. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar