Filozofski fakultet
Sveučilište u Zagrebu

ECTS Informacijski paket

za akademsku godinu 2017 / 2018

Lik žene i žene autorice u starijoj hrvatskoj književnosti

Naziv
Lik žene i žene autorice u starijoj hrvatskoj književnosti
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS bodovi
4
Šifra
170857
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Opis kolegija: Na izabranim i žanrovski različitim tekstovima (hagiografija, mirakuli, lirska pjesma, eruditna komedija, pastorala, tragedija, barokna religiozna poema, satirička poezija, melodrama, povijesni i religiozni ep) analizirat će se različite koncepcije i razumijevanje žene i ženskog lika od srednjega vijeka pa sve do kraja 18. stoljeća u hrvatskoj književnosti. S druge strane, na kolegiju će se obrađivati književnopovijesni izvori o ženama autoricama u staroj hrvatskoj književnisti (C. Zuzorić, Julija i Nada Bunić) kao i djela ženskih autora u starijoj hrvatskoj književnosti (Lukrecija Bogašinović, Marija Dimitrović Bettera, Anica Bošković, Benedikta Gradić, Ana Katarina Zrinski, Katarina Patačić). Istraživat će se odnos njihovih djela prema reprezentativnim djelima muških autora. Cilj: Na kolegiju će se s pozicija rodnih koncepcija osvijetliti razumijevanje žene u različitih autora i analizirati modusi predstavljanja ženskih likova te pokušati odrediti status ženskog bića u odnosu prema muškom u staroj hrvatskoj književnoj kulturi, kao i u drugim europskim književnim kulturama, kako bi se pokazala razina otvorenosti i demokratičnosti odnosno konzervativnosti pojedinih razdoblja, žanrova i djela hrvatske ranonovovjekovne književnosti.
Sadržaj
  1. Uvod: pregled teorijske literature relevantne za kolegij
  2. Oblikovanje i razumijevanje žene u hrvatskom srednjovjekovlju I.
  3. Oblikovanje i razumijevanje žene u hrvatskom srednjovjekovlju II.
  4. Koncepcije ženskog bića u hrvatskoj renesansnoj lirici
  5. Likovi žena u Marulićevim djelima
  6. Likovi žena u Držićevim djelima
  7. Ženski likovi u baroknim plačevima
  8. Ženski likovi u baroknoj epici
  9. Ženski likovi u Palmotićevim melodramama
  10. Polemike o ženskom biću (Marija Gundulić, Cvijeta Zuzorić)
  11. Polemike o ženskom biću (I. Ivanišević i J. Armolušić)
  12. Dubrovačke pjesnikinje 18. stoljeća
  13. Marija Dimitrović Bettera, Lukrecija Bogašinović i Anica Bošković
  14. Ana Katarina Zrinski i ozaljski književni krug; Katarina Patačić
  15. Sinteza

Ishodi učenja
  1. Analiziranje širokog spektra činjenica, pojmova, postupaka, načela i teorija vezanih uz koncepciju i razumijevanje žene i ženskog lika od srednjega vijeka pa sve do kraja 18. stoljeća u hrvatskoj književnosti.
  2. Interpretiranje s pozicija rodno/spolnih koncepcija osvjetljava odnose muško : žensko u staroj hrvatskoj književnoj kulturi, a usporedbom s tim odnosima u drugim europskim književnim kulturama omogućuje se razumijevanje razina otvorenosti i demokratičnosti odnosno konzervativnosti pojedinih razdoblja, žanrova i djela hrvatske ranonovovjekovne književnosti.
Metode podučavanja
Podučavanje i rasprava, individualan rad sa studentima, njihovo aktivno sudjelovanje u analizi i interpretaciji djela koja oblikuju lik žene (M. Marulić, M. Držić, I. Gundulić) ili djela koje su napisale žene (Lukrecija Bogašinović, Anica Bošković, Ana Katarina Zrinski, Katarina Patačić).
Metode ocjenjivanja
kraći eseji, seminarski rad, usmeni ispit

Obavezna literatura
  1. Bogdan, Tomislav, 2012. Ljubavi razlike. Tekstualni subjekt u hrvatskoj ljubavnoj lirici 15. i 16. stoljeća. Zagreb.
  2. Bogdan, Tomislav, 2012. Pesme horvatske i predlošci strani, u: Perivoj od slave: zbornik Dunje Fališevac, Zagreb, 13–26.
  3. Čale Feldman, Lada i Ana Tomljenović, 2012. Uvod u feminističku književnu kritiku. Zagreb.
  4. Fališevac, Dunja, 1995. Muško pismo Šibenčanina Jakova Armolušića: Slava ženska, u: Smiješno & ozbiljno u staroj hrvatskoj književnosti, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 77–104.
  5. Fališevac, Dunja, 1995. Pesme horvatske Katarine Patačić kao zbornik rokoko-popijevaka, u: Smiješno i ozbiljno u starijoj hrvatskoj književnosti, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 105–125.
  6. Fališevac, Dunja, 1995–96. Žena u hrvatskoj književnoj kulturi. Gordogan, 41–42: 123-146.
  7. Fališevac, Dunja. 2010. Sveta Katarina – prva učena žena u hrvatskoj književnoj kulturi, Slovo, 60, str. 255–277.
  8. Fališevac, Dunja. 2013. Jesu li Držićeve žene imale renesansu?, u: Slike starog Dubrovnika. Filološke i književnoatropološke studije. Zagreb, 135 – 204.
  9. Gabrielli, Francesca Maria. 2015. Sestra sestri: bilješke o kanconijeru Nade Bunić (Speranze di Bona). Građa za povijest književnosti hrvatske 38: 83–126.
  10. Janeković Römer, Zdenka, 1994. Rod i grad: dubrovačka obitelj od XIII. do XV. stoljeća. Dubrovnik: HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku.
  11. Marković, Zdenka, 1970. Pjesnikinje starog Dubrovnika od sredine XVI do svršetka XVIII stoljeća u kulturnoj sredini svoga vremena, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Odjel za suvremenu književnost, Zagreb.
  12. Moi, Toril: Seksualna/tekstualna politika. Feministička književna teorija, prev. M. Grdešić, Zagreb 2007.
  13. Plejić Poje, Lahorka, 2007. Ženski pjesnik i muški likovi, u: Bogašinović, Lukrecija, 2007. Djela, priredila Lahorka Plejić Poje, Thema, Zadar, 5–31.
  14. Stojan, Slavica, 1999. Anica Bošković, Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, Dubrovnik.
Dopunska literatura
  1. Banić-Pajnić, Erna, 2004. Žena u renesansnoj filozofiji, Prilozi 59-60.
  2. Duby, Georges i Michelle Perrot: Storia delle donne in Occidente; Dal Rinascimento all'età moderna, Roma-Bari 1995.
  3. Delumeau, Jean (Delimo, Žan), 1987. Sotonini pomagači (III – žena), u: Strah na zapadu: (od XIV do XVIII veka): opsednuti grad, knj. 2, Novi Sad, str. 423–477. iz srednjovjekovnog Dubrovnika, Zagreb.
  4. Gučetić, Nikola Vitov, 1998. Upravljanje obitelji, Biblioteka Scopus, Zagreb.
  5. Janeković Römer, Zdenka, 2007. Maruša ili suđenje ljubavi. Bračno-ljubavna priča iz srednjovjekovnog Dubrovnika. Algoritam, Zagreb.
  6. Le Goff, Jacques, 1993. Tijelo i ideologija na srednjovjekovnom zapadu; Uskraćivanje užitka, u: Srednjovjekovni imaginarij: eseji. Anitbarbarus, Zagreb, 131–134; 143–153.
  7. Perrot, Michelle, 2009. Moja povijest žena, Ibis grafika, Zagreb.
  8. Rafolt, Leo, 2006. Ženski identitet u četirima dubrovačkim renesansnim tragedijama (ulomak iz veće cjeline), u: Dani Hvarskog kazališta 32: Prostor i granice hrvatske književnosti i kazališta, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti–Književni krug, Zagreb–Split, 82–104.
  9. Tatarin, Milovan, 2003. Bludnica i svetica (Starohrvatska legenda o Mariji Egipćanki), Naklada Ljevak, Zagreb.
  10. Zagorac, Ivana, 2007. Nikola Vitov Gučetić: o ljepoti, ljubavi i ženama, u: Filozofska istraživanja, 27/3: 613–627.

Izborni predmet na studijima
  1. Kroatistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  2. Kroatistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij