Moderne teorije povijesti književnosti

Naziv
Moderne teorije povijesti književnosti
Organizacijska jedinica
Odsjek za južnoslavenske jezike i književnosti
ECTS bodovi
4
Šifra
69670
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Cilj je kolegija pobliže upoznavanje studenata s koncepcijama, problemima i literaturom književnopovijesnoga studija književnosti (nacionalnoga i poredbenoga, odnosno interkulturalnoga), kao i s osnovama južnoslavenske poredbene i interkulturne književnosti. Studentima južne slavistike ovim se kolegijem nude teorijske osnove njihova dvojezičnoga i višekulturalnoga studija književnosti - uz razradu metodoloških pitanja nacionalne povijesti književnosti i regionalne književne komparatistike, daju se osnovni poredbeni uvidi u kulturne i književne suodnose južnoslavenske «međuknjiževne zajednice», s osobitim naglaskom na središnje književnosti policentričnoga jezičnog područja. Studentima ostalih studijskih grupa kolegij može koristiti kulturi teorijskoga razgovora o povijesti književnosti, kao i boljem razumijevanju relacija hrvatske sa susjednim južnoslavenskim književnostima.
Sadržaj
  1. Popis i upoznavanje studenata; predstavljanje sadržaja kolegija i ispitne literature; dogovor o studentskim obavezama u kolegiju.
  2. Pojam, ideja i temeljne pretpostavke povijesti književnosti; proučavanje književnosti nekada i danas; odnos povijesti i književnosti.
  3. Teorija/metodologija povijesti književnosti; devetnaestostoljetna paradigma i antipozitivističke tendencije.
  4. Pojam svjetske književnosti, odnos nacionalne i poredbene povijesti književnosti; južnoslavenske književnosti u okviru regionalne komparatistike, između nacionalne i svjetske književnosti; kraći prikaz poredbenih istraživanja južnoslavenskih književnosti.
  5. Analiza pojedinih povijesti nacionalnih književnosti (Frangeš, Deretić, Kos i dr.); književnopovijesni obrasci i kategorije, periodizacija i kanon, tekst i kontekst u okviru (regionalne) književne komparatistike.
  6. Nastavak prethodne teme; dvo-, više- pripadni i „rubni“ opusi unutar pojedinih paradigmi povijesti južnoslavenskih književnosti.
  7. Povijest(i)/studij južnoslavenskih književnosti i suvremena metodologija povijesti književnosti, mogućnosti i perspektive.
  8. Analize recentnih književnopovijesnih i teorijskih tekstova u vidu kraćeg kolokvija.
  9. Poredbena Poredbena i/ili interkulturna povijest književnosti - upoznavanje s osnovnim metodološkim pretpostavkama teorije interliterarnog procesa(D. Ďurišin) i interkulturne hermeneutike (A. Wierlacher i drugi)
  10. Južnoslavenski interkulturni konteksti - slavenske međuknjiževne zajednice - kriteriji definiranja i elementarne forme i funkcije manifestiranja međuknjiževnih zajednica ; standardni i specifični južnoslavenski interkulturni konteksti u dijakronijskoj perspektivi
  11. Interkulturna povijest književnosti - interkulturna interpretacija - empirijska i intencijska interkulturalnost; interkulturni dijalog, interkulturna kompetencija i komunikacija, transdiferencijalno tumačenje
  12. Kritička recepcija među južnoslavenskim kulturama; osnove teorije recepcije, modeli odnosa među južnoslavenskim kulturama; interkulturalnost časopisa
  13. Nove mogućnosti interkulturnoga proučavanja književnosti; teorije, projekti i zbornici inozemne i domaće južne slavistike
  14. Suvremena međukulturna književnost; južnoslavenska međukulturna književnost, književnost nacionalnih manjina i doseljenika, književnost između egzila i azila, i sl.
  15. Međukulturna ili nova svjetska književnost; glavni autori i opusi (afirmirani suvremeni svjetski autori iz južnoslavenskih zemalja)

Ishodi učenja
  1. Kritički prosuđivati te zastupati mišljenje o metodološkim pitanjima proučavanja bliskih i srodnih književnosti.
  2. Preispitati i valorizirati sinkronijski presjek književnih pojavnosti u južnoslavenskom kontekstu.
  3. Kritički preispitati i zastupati mišljenje o književnim i kulturnim procesima u okviru poredbene povijesti južnoslavenskih jezika i književnosti.
  4. Integrirati znanje o interliterarnim procesima i kritički zastupati mišljenje o interkulturnom razumijevanju južnoslavenskog prostora.
  5. Korelativno kreirati i prezentirati književne srodnosti i razlike južnoslavenskoga (srednjoeuropskoga i balkanskoga) prostora.
  6. Raspoznati procese međukulturne književnosti u širem europskom i svjetskom kontekstu
Metode podučavanja
Na predavanjima će se pretežno koristiti frontalna metoda, uz naglašeno poticanje studenata na diskusiju i aktivno sudjelovanje.
Metode ocjenjivanja
Kontrolni kolokviji iz gradiva s predavanja tijekom semestra te usmeni ispit ‒ obavezni pisani ekscerpti 10 rasprava iz obavezne literature prema osobnom izboru, prema kojima se na 3 do 5 odgovara usmeno.

Obavezna literatura
  1. Jurij Tinjanov, Pitanja književne povijesti, (O književnoj evoluciji), Matica hrvatska, Zagreb, 1998. ili Feliks Vodička, Strukturalna književna povijest, Prijevod Predrag Jirsak (tipkoskript).
  2. Zvonko Kovač, Međuknjiževne rasprave - Poredbena i/ili interkulturna povijest književnosti, Službeni glasnik, Beograd, 2011. (ovdje i dodatna obavezna literatura).
  3. Dionyz Ďurišin, Čo je svetovna literatura, Obzor, Bratislava, 1992./ Kako pisati literarno zgodovino danes? Ur. Darko Dolinar i Marko Juvan, selektivno, SAZU, Ljubljana 2003.
  4. Zoran Konstantinović, Uvod u uporedno proučavanje književnosti, selektivno: Komparatistika u sadašnjem trenutku nauke o književnosti, Interliterarnost u književnom tekstu, SKZ, Beograd, 1984. Miroslav Beker, Uvod u komparativnu književnost, selektivno, Školska knjiga, Zagreb, 1995.
Dopunska literatura
  1. Tomo Virk, Primerjalna književnost na prelomu tisočletja, Kritični pregled, selektivno, Studia litteraria / Založba ZRC, ZRC SAZU, Ljubljana, 2007. ili: Zbornik postkolonijalnih študij, selektivno, Izbor i pogovor Nikolai Jeffs, Krtina, Ljubljana 2007./Primerjalna književnost (Ljubljana), 32.2 (2009).
  2. Kovač, Zvonko, Interkulturne studije i ogledi. Međuknjiževna čitanja, mentorstva, Zagreb: FF press, 2016. (ovdje i dodatna dupunska literatura)
  3. Klaus Ulig (Claus Uhlig), Teorija književne istorije, Beograd: Službeni glasnik, 2010.
  4. Alois Wierlacher, Das Fremde und das Eigene, Prolegomena zu einer interkulturellen Germanistik, Iudicum Verlag, München, 2001./Interkulturna hermeneutika, Kultura, 82-83, Beograd, 1988.
  5. Damrosch, David, What is World Literature? Princeton: Princeton University Press, 2003.
  6. Kovač, Zvonko, Slavistika vs. regionalna književna komparatistika. Sarajevske sveske, 2011., 32/33: 77-92.
  7. Perkins, David: Is Literary History Possible, Baltimore, London: The Johns Hopkins University Press, 1992.
  8. Vesna Mikolič, Struktura međuetničke osviještenosti u multikulturalnome okruženju, Jezik i identiteti : zbornik, ur. Jagoda Granić, Hrvatsko društvo za primjenjenu lingvistiku, Zagreb-Split, 2007. , str. 357-364. (Opšrinije: Vesna Mikolić, Jezik v zrcalu kultur, Založba Annales, Koper, 2004.)
  9. Zoran Konstantinović, Intertekstualna komparatistika, selektivno, Narodna knjiga, Alfa, 2002.
  10. Casanova, Pascale, The World Republic of Letters, Cambridge, Mass: Harvard University Press, 2004.
  11. Leksikon savremene kulture, Teme i teorije, oblici i institucije od 1945. do danas, prir. Ralf Schnel, Plato Books, Beograd, 2008. (odabrani pojmovi: alteritet, globalizacija, interkulturalnost, književnost imigranata, književnost manjina, komparatistika, poetika, postkolonijalizam, i dr.).
  12. Angelika Corbineau-Hoffmann, Einführung in die Komparatistik, E. Schmidt Verlag, Berlin, 2000.
  13. Dean Duda, Kulturalni studiji, Ishodišta i problemi, AGM, Zagreb, 2002./ Kulturalni studiji i drugo, Razlika/Difference, Časopis za kritiku i umjetnost teorije, Tuzla, 2003.
  14. Moretti, Franco: Conjectures on World Literature. New Left Review, 2000, 1: 54-68.
  15. Spargo, Tamsin (ur): Reading the Past: Literature and History, New York: Palgrave, 2000.
  16. Spivak, Gayatri Chakravorty, Death of a Discipline. New York: Columbia University Press, 2003.
  17. Juvan, Marko, Literararna veda v rekonstrukciji: uvod v sodobni študij literature, Ljubljana:Literarno-umetniško društvo Literatura, 2006. (Nauka o književnosti u rekonstrukciji: uvod u savremene studije književnosti, Beograd: Službeni glasnik, 2011.)
  18. Hollier, Denis (ur.), The New History of French Literature, Cambridge Mass & London, 1994.
  19. Perkins, David: Is Literary History Possible, Baltimore, London: The Johns Hopkins University Press, 1992.
  20. Kovač, Zvonko, Slavistika vs. regionalna književna komparatistika. Sarajevske sveske, 2011., 32/33: 77-92.
  21. Damrosch, David, What is World Literature? Princeton: Princeton University Press, 2003.
  22. Casanova, Pascale, The World Republic of Letters, Cambridge, Mass: Harvard University Press, 2004.
  23. Tomo Virk, Primerjalna književnost na prelomu tisočletja, Kritični pregled, selektivno, Studia litteraria / Založba ZRC, ZRC SAZU, Ljubljana, 2007. ili: Zbornik postkolonijalnih študij, selektivno, Izbor i pogovor Nikolai Jeffs, Krtina, Ljubljana 2007./Primerjalna književnost (Ljubljana), 32.2 (2009).
  24. Medkulturni dialog kot temeljna vrednota EU, ur. Vesna Mikolič i Krištof Jacek Kozak, Založba Annales, Koper, 2008.
  25. Dionyz Durišin, Theory of Interliterary Process, VEDA, SAoS, Bratislava, 1989./ Dioniz Durišin, Osobitne medziliterarne spoločenstva 5, Slovanske literaturi, SAV, Bratislava, 1992.
  26. Peter V. Zima, Komparatistik, Francke Verlag, Tübingen, 1992.
  27. Komparativno proučavanje jugoslavenskih književnosti I-III, ur. Ernest Fišer-Franjo Grčević, Varaždin-Zagreb, 1983-1988./Komparativno proučavanje jugoslavenskih književnosti 4, Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1991.
  28. Bojan Ničev, Osnovi na sravnitelnoto literaturoznanie, Nauka i iskustvo, Sofija, 1986.
  29. Teorija istorije književnosti, SANU, Beograd, 1986.
  30. Cl. Pishois-A.M.Rousseau, Komparativna književnost, Matica hrvatska, Zagreb, 1973. Anton Ocvirk, Teorija primerjalne literarne zgodovine, Ljubljana, 1936. (novo CD-izdanje).
  31. Paul Van Tieghem (P. Van Tigem), Uporedna književnost, Naučna knjiga, Beograd, 1955
  32. Anton Ocvirk, Teorija primerjalne literarne zgodovine, Ljubljana, 1936. (novo CD-izdanje).
  33. Milivoj Solar, Paradigma povijesti književnosti, Izabrana djela, Uvod u filozofiju književnosti, Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb, 2004. ili: Milivoj Solar, Eseji o fragmentima, Prosveta, Beograd, 1985. (Pretpostavke povijesti književnosti, Granice paradigme povijesti književnosti)
  34. Zdenko Lešić, Književnost i njena istorija, Veselin Masleša, Sarajevo, 1985. / Zdenko Lešić, Nova čitanja - Poststrukturalistička čitanka, selektivno, Buybook, Sarajevo 2003.
  35. Zdenko Škreb, Mjesto i značenje Emila Staigera u njemačkoj nauci o književnosti, Književne studije i rasprave, Alfa, Zagreb, 1998./Viktor Žmegač, Književnost i zbilja, Školska knjiga, Zagreb, 1982. (Sistematika spoznaja o književnosti, Spoznajni interes književne historiografije)
  36. Aleksandar Flaker, Književne poredbe, Naprijed, Zagreb, 1968. (Povijest nacionalne književnosti i poredbeno proučavanje, Je li poredbeno proučavanje slavenskih književnosti zasebna disciplina?)
  37. Četrto slovensko-hrvaško slavistično srečanje, ur. Miran Hladnik, Ljubljana, 2009.
  38. Treći hrvatsko-slovenski slavistički skup, ur. Anita Peti-Stantić, selektivno, FF pres, Zagreb, 2009.
  39. Hans Robert Jauss, Povijest književnosti kao izazov znanosti o književnosti, Miroslav, Beker, Suvremene književne teorije, SNL, Zagreb, 1986.