Cilj je kolegija analizirati fikcionalne i nefikcionalne oblike antičke proze. U uvodnom dijelu izlažu se tradicionalne definicije proze, te se daju kratke uputeu naratologijsku analizu pripovjednih djela. Središnji dio kolegija bavi se tipovima antičke proze: filozofske, historiografske/biografske, geografske, retoričke, epistolarne i fikcionalne. Završne rasprave bave se pitanjima obilježja literarnosti proznih tekstova te odnosom pripovjednog i proznog teksta.

1. Uvod u kolegij i literaturu
2. Što je to proza? (Solar: Ideja i priča, Teorija proze- odabrana poglavlja)
3. Što je za Aristotela književnost? (Aristotel: Poetika)
4. Metodologija analize pripovjednog teksta (Grdešić)
5. Historiografska proza (Herodot, Plutarh)
6. Putopis: Pauzanija (Opis Grčke)
7. Kvintilijan (O obrazovanju govornika)
8. Epistolarna proza (Ciceron, Seneka mlađi)
9. Grčka fikcionalna proza (Ksenofont Efeški: Efeške pripovijesti)
10. Grčki pastoralni roman (Longo: Dafnis i Hloja)
11. Rimski roman: Apulej (Zlatni magarac) i Lukije ili magarac
12. Rimski roman: Petronije ( Satirikon)
13. Proza i svakodnevica: Apicije (O kuhanju)
14. Filozofska proza: prozni dijalozi, fragmenti, proza
15. Zaključna rasprava i evaluacija

1. Po završetku kolegija studenti će moći:
2. definirati pojam literarnosti proznih tekstova i temeljne pojmove naratološke analize;
3. prepoznati i opisati temeljne fikcionalne i nefikcionalne žanrove antičke proze;
4. primijeniti usvojene književnoznanstvene pojmove i metode u analizi i interpretaciji odabranih antičkih tekstova.

Predavanja, seminarske rasprave na temelju pročitane primarne i sekundarne literature, kraća studentska izlaganja.

Kontinuirano praćenje kroz seminarski rad; pisani rad i njegova usmena obrana.

1. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
2. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar