Filozofski fakultet
Sveučilište u Zagrebu

ECTS Informacijski paket

za akademsku godinu 2017 / 2018

Opća povijest književnosti: Esej kao književna vrsta

Naziv
Opća povijest književnosti: Esej kao književna vrsta
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS bodovi
6
Šifra
170542
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Cilj je kolegija predstaviti i istražiti temu eseja kao književne vrste na tri razine – teorijskoj, povijesnoj i praktičnoj. Na teorijskoj razini, analiziraju se tipovi argumentacije na temelju kojih se strukturira tradicionalna podjela eseja (filozofski, znanstveni, književni, filmski…). Naglašavaju se teorijski okviri koji omogućuju izdvajanje oblikotvornih obilježja eseja kao književne forme. Povijesni pregled obuhvaća ključna djela europske esejistike od antike (Seneka, Marko Aurelije), središnjih autora (Montaigne, Pascal, Bacon) do suvremenika (Quignard, Dragojević, Ugrešić). Praktični dio kolegija pretpostavlja pisanje i analizu eseja unutar kolegija.
Sadržaj
  1. Uvod u kolegij i literaturu
  2. Metodološki pravci pristupa (filozofija, književna teorija, znanost) (Oblučar)
  3. Antički prethodnici: Seneka (Pisma Luciliju), Marko Aurelije (Meditacije)
  4. Adorno: Esej o eseju
  5. Francis Bacon: Eseji i engleska tradicija
  6. Michel de Montaigne: Eseji i francuska tradicija
  7. Studentska radionica - analiza pisanih argumentativnih eseja
  8. Lukács: O suštini i obliku eseja
  9. Paul Valéry: Eseji, Pascal Quignard: izbor iz eseja
  10. Solar: Eseji o fragmentima
  11. Dragojević: Izmišljotine, Cvjetni trg
  12. Antipoetski esej: Boris Maruna i Dubravka Ugrešić
  13. Filmski esej (Ivana Keser)
  14. Studentska radionica - analiza pisanih književnih eseja
  15. Zaključna rasprava i evaluacija

Ishodi učenja
  1. Po završetku kolegija studenti će moći:
  2. kategorizirati i tumačiti tipove argumentacije na temelju kojih se strukturira tradicionalna podjela eseja;
  3. analizirati ključna djela europske esejistike od antike do danas, te preispitati utemeljenost postojećih klasifikacija i interpretacija;
  4. koristiti usvojene pojmove i metode prilikom pisanja vlastitih književnih i znanstvenih eseja.
Metode podučavanja
Predavanja, seminarske rasprave na temelju pročitane primarne i sekundarne literature, kraća studentska izlaganja, pisanje dvaju kraćih eseja.
Metode ocjenjivanja
Završni znanstveni esej/rad (8-10 stranica) koji se usmeno brani.

Obavezna literatura
  1. Obavezni pisci /izbor iz eseja/: Seneka, Marko Aurelije, Francis Bacon, Michel de Montaigne, Valéry, Quignard, Dragojević, Ugrešić.
  2. Adorno, Theodor W., 1985: „Esej o eseju“, u: "Filozofsko-sociološki eseji o književnosti", Zagreb: Školska knjiga.
  3. Keser Battista, Ivana, 2013: "Film esej", Zagreb: Leykam International.
  4. Lukač, Georg, 1973: "Duša i oblici", Beograd: Nolit.
  5. Oblučar, Branislav, 2017: "Na tragu kornjače", Zagreb: Disput, str. 129-203.
  6. Solar, Milivoj, 1985: "Eseji o fragmentima", Beograd: Nolit.
  7. Individualna literatura za studente koji izaberu određene teme za izlaganje i završni rad.
Dopunska literatura

Izborni predmet na studijima
  1. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
  2. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar