Na tragu novijih tendencija u proučavanju romana, kolegij obuhvaća analizu izabrane romaneskne produkcije jednog od ključnih desetljeća 20. stoljeća, i to s književnog, kulturnog i socioekonomskog stajališta. Obradit će romani koji su reprezentativni za određeni aspekt desetljeća, uz relativno ravnopravnu zastupljenost primjera iz svjetske književnosti. Jednako tako, kolegij obuhvaća primjere iz visoke, ali i iz popularne književnosti, kao i analizu funkcioniranja tih polja u 1960-im, od krimića i hladnoratovskih špijunskih romana do hispanoameričkog booma i eventualnih nagovještaja postmodernih poetika. Obradit će se sljedeći primjeri: C. Simon, Flandrijska cesta; T. Capote, Hladnokrvno ubojstvo; H. Böll, Gledišta jednog klauna; J. le Carré, Poziv za umrlog; M. Sjöwall i P. Wahlöö, Nasmijani policajac (Den skrattande polisen, neprevedeno); R. Marinković, Kiklop; B. Pekić, Vreme čuda; M. Kundera, Šala; B. Ćosić, Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji; M. Vargas Llosa, Razgovor u Katedrali; J. Fowles, Ženska francuskog poručnika; V. Jerofejev, Moskva-Petuški i dr. Paralelno s pojedinim primjerima romana, čitat će se odabrani naslovi odnosno izabrana poglavlja utjecajnih i problemski zanimljivih knjiga iz društvenih i humanističkih znanosti objavljenih 1960-ih (npr. Društvo spektakla G. Deborda, Usamljena gomila D. Riesmana, Oblik vremena (The Shape of Time, neprevedeno) G. Kublera, Razumijevanje medija M. Mcluhana i dr.)

1. Konstituiranje kolegija. Dogovor o načinu rada. Uvod u problem i razdoblje. Kratko 20. stoljeće i njegove šezdesete. Problem romana: smjerovi, tendencije, odnosi.
2. Francuski primjeri: Simon i Perec
3. Amerika i njezin «karakter»: Capote
4. Domaće stanje stvari: Marinković, Pekić, Ćosić
5. Okvir jugoslavenske modernizacije: Grlom u jagode
6. Polje popularnog: špijunski roman i hladni rat: le Carré i Semprun
7. Njemački primjeri
8. Švedski model: privatni život i država blagostanja: Jag är nyfiken – en film i gult /I Am Curious (Yellow)
9. Švedski sociokrimić: inspektor Martin Beck
10. Sovjeti i Rusi: Solženjivcin
11. Sovjeti i Rusi: Jerofejev
12. Čehoslovački/češki slućaj: Šala
13. Otvorene vene latinske Amerike: Vargas Llosa
14. Postmoderna? Postindustrijsko društvo?
15. Završna rasprava i evaluacija

1. analizirati književne pojave u odnosu na srodne fenomene u hrvatskoj, europskoj i svjetskoj kulturi, te razlikovati i analizirati različite oblike komunikacije između hrvatske i inozemnih književnosti i kultura
2. primijeniti književnoteorijske pojmove i metode u analizi strukture književnih tekstova, kao i drugih kulturnih fenomena
3. analizirati književne tekstove s obzirom na njihovu pripadnost određenom književnom razdoblju, te rodu i vrsti
4. čitati stručnu literaturu i koristiti se znanstvenom terminologijom na barem jednom svjetskom jeziku
5. interdisciplinarno povezati i integrirati znanja i vještine stečene na studiju komparativne književnosti s drugim studijskim programom u društveno-humanističkim grupama
6. samostalno provesti istraživanje na temelju postojeće stručne literature te izložiti rezultate u pisanom ili usmenom obliku

Interaktivno predavanje, problemska nastava, studija slučaja

1. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 1., 3. semestar
2. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 1., 3. semestar