Heideggerovo djelo K stvari mišljenja zapravo je zbirka triju Heideggerovih tekstova napisanih u razdoblju od 1962. do 1964. godine. Prvi od njih nosi naslov Vrijeme i bitak (1962.), što je bio planirani naslov trećeg odsjeka prvoga dijela Bitka i vremena, koji je jednako kao i cijeli drugi dio, koji je trebao sadržavati „Osnovne crte fenomenologijske destrukcije povijesti ontologije na niti vodilji problematike temporalnosti“, ostao nepromišljen i nenapisan. Nije međutim riječ o nastavku ranoga djela, nego o posve novoj postavci istoga „vodećeg pitanja“, naime pitanja o smislu bitka kao pitanja o odnosu bitka i vremena. Ovdje Heidegger promišlja vrijeme samoga bitka, koje sada prethodi vremenitosti tubitka te vodi k središnjem pojmu Heideggerova kasnog miljenja – Ereignis, iz kojega proizlaze kako bitak tako i vrijeme.
Drugi tekst pod naslovom Kraj filozofije i zadaća mišljenja (1964.) promišlja kraj filozofije kao mišljenja prvoga početka povijesti u Grka, koje ostaje u granicama bitka bića i istine kao adekvacije. Kao zadaća budućeg budućeg mišljenja, koje nastupa s krajem filozofije, otkriva se očuvanje istine samoga bitka, koja se misli kao čistina (Lichtung).
U tekstu Moj put u fenomenologiju (1963.) Heidegger objašnjava razvoj svoga misaonoga puta i utjecaj koji je na njega izvršila Husserlova fenomenologija od početka njegova studija filozofije 1910. godine pa sve do kraja dvadesetih godina 20. stoljeća.
Kroz studij Heideggerova djela K stvari mišljenja iz 1959. godine kolegij uvodi studente u Heideggerovo kasno mišljenje, i to takozvanu treću fazu, koja produbljuje tzv. bitkovnopovijesno mišljenje prema mišljenju Ereignis-a.