Kroz nekoliko reprezentativnih tema i binarnih opozicija kolegij promatra dio onih pojmova i kategorija koje su svoj najjasniji izričaj pronašle u ruskoj književnosti i koje su značajno oblikovale intelektualnu povijest Rusije. Premda kolegij nije inicijalno strukturiran dijakronijski, koncipiran je tako da studenti mogu pratiti razvoj nekih od konstanti ruske književne tradicije (i) u kronološkoj perspektivi.

1. Uvod.
2. Moskva i Peterburg. Moskva-treći Rim. Neva (Peterburg)-izvor ruske književnosti novijeg doba. (→ zapadnjaci i slavenofili.); F. Tjutčev: Russkaja geografija, 1848/1849.; F. Glinka: Moskva, 1840; Rejn i Moskva, 1841.; A. S. Puškin: Mednyj vsadnik, 1833. (odabrani dijelovi)
3. Moskva i Peterburg – perspektiva 20. stoljeća; Vja. Ivanov: Mednyj vsadnik, 1904.; I. Bunin: Čistyj ponedel'nik, 1944.; I. Brodskij: Putevoditel' po pereimenovannomu gorodu, 1976.
4. F. M. Dostoevskij i L. N. Tolstoj. Dokumentarni film.
5. F. M. Dostoevskij i L. N. Tolstoj. Dijalogizam i monologizam. Vrijeme, prostor, svjetonazori. F. M. Dostoevskij: Bobok, 1873.
6. F. M. Dostoevskij i L. N. Tolstoj. Dijalogizam i monologizam. Vrijeme, prostor, svjetonazori. L. N. Tolstoj: Smert' Ivana Il'iča, 1886.
7. „Večnaja ženstvennost'“. V. Solov'ev: Das Ewig-Weibliche, 1898; Tri svidanija, 1898.
8. „Večnaja ženstvennost'“. A. Blok: Stihi o Prekrasnoj Dame, 1901/1902. – odabrane pjesme
9. Ideje Revolucije. Revolucija i književnost. „Budetljanin“, „samovitoe slovo“, „zaum'“. V. Hlebnikov: Deti vydry, Radio buduščego, Truščeby, Zakljatye smehom; V. Majakovskij: Oblako v štanah, 1914-1915.; Amerika, 1926; Ja sam, 1922, 1928.
10. Dokumentarni film: Revolucija i književnost.
11. Ideje Revolucije. Revolucija i književnost. Književnost kao kolijevka Revolucije; V. Majakovskij: Naš marš, 1917; Oda Revoljucii, 1918; A. Blok: Dvenadcat', 1918.
12. Obèriuty: alogizam, apsurd, „peto značenje“ predmeta; D. Harms: različiti tekstovi; N. Zabolockij: različiti tekstovi
13. Zaključivanje, ponavljanje. Izlaganja studenata na odabrane teme.
14. Zaključivanje, ponavljanje. Izlaganja studenata na odabrane teme.
15. Zaključivanje, ponavljanje. Izlaganja studenata na odabrane teme.

1. razumjeti rusku kulturnu povijest kroz nekoliko ključnih "općih mjesta" koje su je oblikovale
2. prepoznati specifičnosti određene ideje ili koncepta u dijakronijskom i sinkronijskom presjeku
3. protumačiti književni tekst iz vizure analiziranih ideja ili koncepata
4. razvijati apstraktno mišljenje u pristupu ruskoj kulturnoj povijesti i književnoj tradiciji
5. prepoznati nacionalne kulturološke specifičnosti u ruskoj kulturnoj povijesti
6. moći koristiti neke od književno-teorijskih pojmova, poput kronotopa ili polifonije, u pristupu književnome tekstu
7. shvatiti političke i društvene implikacije određenih ideja (oberiuty, avangarda itd.)

klasično predavanje, diskusije uz pomno čitanje književnih i tekstova kritike, gledanje filmova i video isječaka, izlaganje seminarskih radova / eseja, Power Point prezentacije, Omega – rad, zadaće i zadaci uz tekst na daljinu.

pismeno i usmeno izlaganja na odabranu temu, sudjelovanje u diskusijama na satu; pismeni ispit

1. Flaker, A. Ruska avangarda, Zagreb, 1984.
2. Flaker, A. Ruska avangarda 2, Zagreb/Beograd, 2009.
3. Кнабе, Г. С. (ред.). Москва и «мос¬ков¬ский текст» рус¬ской куль¬ту¬ры, Москва, 1998.
4. Котович, Т. В. Энциклопедия русского авангарда, Минск, 2003.
5. Мережсковский, Д. Толстой и Достоевский: жизнь и творчество. Санкт-Петербург, 1909.
6. Степанов, Ю. Константы. Словарь русской культуры, Москва, 2004.
7. Топоров В.Н. Миф. Ритуал. Символ. Образ: Исследования в области мифопоэтического: Избранное, Mосква, 1995.

1. Ruski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 5., 7. semestar