Sociologija etničkih odnosa

Naziv
Sociologija etničkih odnosa
Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
ECTS bodovi
6
Šifra
51318
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Usvajanje temeljnih znanja o teorijskim pristupima i empirijskim radovima koji se tiču etničkih odnosa; poznavanje dinamike etničkog i nacionalnog identiteta u rasponu od povijesnih izvora do suvremenih oblika u kontekstu globalizacije; razumijevanje etničkih odnosa u komparativnoj perspektivi; osposobljavanje za upotrebu teorijskih koncepata i metodoloških instrumenata u svrhu izrade samostalnih radova, uključujući seminarske i završne, s područja etničkih odnosa. Kolegij predstavlja jednu od posebnih sociologija te kao takav omogućuje primjenu dosad stečenih teorijskih i metodoloških znanja i vještina te doprinosi njihovu daljnjem razvijanju i razvija sposobnosti njihove primjene na nove sadržaje i probleme.
Sadržaj
  1. Uvodno predavanje. Temeljni pojmovi i teorijski pristupi u izučavanju (među)etničkih i nacionalnih odnosa.
  2. Teorijski pristupi u proučavanju etničkih odnosa, nacije i nacionalizma; primordijalizam.
  3. Etnosimbolizam
  4. Modernizam i njegove varijante: instrumentalizam, funkcionalizam, konstruktivizam
  5. Modernizam II; „zamišljena zajednica“
  6. Novije teorijske rasprave; mikro-sociološki pristupi.
  7. Nacionalni simbolizam; hrvatski simbolički identitet
  8. Tipovi etničkih odnosa; uzroci i posljedice etničkih sukoba
  9. Etnički odnosi i nacionalizam u različitim dijelovima Europe
  10. Etnički odnosi na prostoru bivše Jugoslavije; Hrvatska
  11. Etnički odnosi na prostoru Balkana / Jugoistočne Europe
  12. O (post)konfliktnim procesima u Sjevernoj Irskoj
  13. Većine i manjine u Srednjoj Europi; položaj Roma
  14. Stara i nova žarišta etničkih sukoba u Rusiji; baltičke zemlje
  15. Globalizacija i nacionalizam; metodološki nacionalizam

Ishodi učenja
  1. Razlikovati i dati primjere za ključne koncepte i teorije iz područja sociologije etničkih odnosa određenih sadržajem kolegija
  2. Kritički prosuđivati i dati vlastite zaključke o temama iz područja etničkih odnosa i nacije/nacionalizma na temelju usvojenih znanja
  3. Analizirati, vrjednovati i interpretirati postojeća empirijska istraživanja
  4. Osmisliti i prezentirati seminar iz sociologije etničkih odnosa na temelju literature ili provedenog istraživanja manjeg obima
Metode podučavanja
U realizaciji kolegija, osim predavanja i seminara, koristit će se i metode rasprave i prezentacije uz pomoć suvremenih tehničkih pomagala (power point, dokumentarni filmovi i sl.). Poticat će se kritičko čitanje, analiza i diskusija literature.
Metode ocjenjivanja
Seminarski rad, dva kolokvija tijekom semestra, usmeni ispit. Studenti odabiru jedan rad iz Popisa seminarske literature i izlažu ga usmeno pred seminarom (uvjet za završetak kolegija). Pismeno predaju samo sinopsis seminara (upute usmeno). Tijekom semestra dva kolokvija koji pokrivaju teme kroz literaturu obrađenu na predavanjima i seminarima. Studenti koji nisu pristupili jednom ili oba kolokvija, nisu položili jedan ili oba kolokvija, ili su nezadovoljni dobivenom završnom ocjenom (prosječna ocjena oba kolokvija), pristupaju završnom pismenom ispitu.

Obavezna literatura
  1. Gellner, Ernst. (1998). Nacije i nacionalizam. Zagreb: Politička kultura.
  2. Anderson, Benedict. (1990). Nacija – zamišljena zajednica. Zagreb: Školska knjiga.
  3. Wehler, Hans-Ulrich. (2005). Nacionalizam. Povijest, oblici, posljedice. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
  4. Supek, Rudi. (1991). Društvene predrasude i nacionalizam (1. i 2. dio). Zagreb: Globus.
  5. Banac, Ivo. (1988). Nacionalno pitanje u Jugoslaviji (1.-3.dio). Zagreb: Globus.
  6. Katunarić, Vjeran. (2003). Sporna zajednica. Novije teorije o naciji i nacionalizmu. Zagreb: Jesenski i Turk.
Dopunska literatura
  1. Čačić-Kumpes, J. (ur.). (1999). Kultura, etničnost, identitet. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti.
  2. Europa i nacionalizam: nacionalni identitet naspram nacionalnoj netrpeljivosti. (2000). Međunarodni simpozij Europa i nacionalizam, Korčula, 21.-28. 9. 1998. Zagreb: Durieux.
  3. Gellner, Ernest. (1996). Encounters with Nationalism. Oxford: Blackwell Publishers.
  4. Harris, Nigel. (1990). National Liberation. Reno: University of Nevada Press.
  5. Heršak, Emil (ur.). (1999). Etničnost i povijest. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti.
  6. James, Paul. (1996). Nation Formation: Towards a Theory of Abstract Community. London: Sage.
  7. Jenkins, Richard. (1997). Rethinking Ethnicity: Arguments and Explorations. London: Sage.
  8. Kalanj, Rade. (2008). Modernizacija i identitet. Zagreb: Politička kultura.
  9. Kedourie, Elie. (1993). Nationalism, 4th ed. Oxford: Blackwell Publishers.
  10. Maccrone, David. (2000). The Sociology of Nationalism: Tomorrow's Ancestors. London: Routledge.
  11. Plessner, Helmuth. (1997). Zakašnjela nacija: o političkoj zavodljivosti građanskog duha. Zagreb: Naprijed.
  12. Seton-Watson, Hugh. (1980). Nacije i države: ispitivanje porijekla nacija i politike nacionalizma. Zagreb: Globus.
  13. Smith, Anthony D. (1991). National Identity. Reno: University of Nevada Press.
  14. Smith, Anthony D. (1999). Myths and Memories of the Nation. New York: Oxford University Press.
  15. Steinberg, Stephen. (1989). The Ethnic Myth: Race, Ethnicity, and Class in America. Boston: Beacon Press.

Izborni predmet na studijima
  1. Sociologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  2. Sociologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij