Upoznati polaznike s temeljnim polazištima na kojima počiva suvremena povijest književnosti kao i s problemima koji se pojavljuju prigodom različitih pokušaja da se osmisli književna periodizacija i objasne promjene unutar književne povijesti. Polaznicima će se na pojedinim primjerima pokazati činitelji koji utječu na konstrukciju nadpersonalnih entiteta (jedinica književne povijesti iznad pojedinačnoga teksta) kao i dominantni načini na koji se ti činitelji razumijevaju u modernoj povijesti književnosti. Periodizacija književnosti, iako neprestano podvrgnuta kritici, neizostavno je sredstvo kako pri pisanju književne povijesti, tako i u razumijevanju mjesta i uloge pojedinačnoga teksta u širim kontekstima. Stoga je studentima humanističkih disciplina, a osobito studentima književnosti nužno razumjeti načine na koji se pristupa problemima periodizacije i klasifikacije književnih tekstova, ali i opusa, škola, pokreta, struja, pravaca koji proizvode dinamiku književne povijesti.

1. Uvodna razmatranja i komentar ponuđene literature
2. Temeljne funkcije i metode književne povijesti.
3. Periodizacija i konstrukcija nadpersonalnih entiteta. Naracija u književnoj povijesti.
4. Književne vrste i problemi periodizacije.
5. Formalistička koncepcija književne povijesti. J. Tinjanov i Roman Jakobson o evoluciji književnoga sustava.
6. Strukturalistička koncepcija književne povijesti. F. Vodička.
7. Jaussov izazov povijesti književnosti.
8. Enciklopedijska koncepcija povijesti književnosti. Odustajanje od periodizacije?
9. Imanentno objašnjenje književne promjene.
10. Kontekstualni pristup perodizaciji. Novi historizam.
11. Romantizam kao periodizacijsko pitanje. Unitaristički pristup.
12. Romantizam kao periodizacijsko pitanje. Pluralistički pristup.
13. Modernizam u književnoj povijesti.
14. Modernistička paradigma.
15. Završna razmatranja i evaluacija.

1. definirati ključne elemente književnoteorijske pojmovne i metodološke aparature
2. primijeniti književnoteorijske pojmove i metode u analizi strukture književnih tekstova, kao i drugih kulturnih fenomena
3. analizirati književne tekstove s obzirom na njihovu pripadnost određenom književnom razdoblju, te rodu i vrsti
4. primijeniti književnoznanstvene pojmove i metode u analizi i interpretaciji različitih pojava iz hrvatske književnosti i njihovoj usporedbi s pojavama iz drugih nacionalnih književnosti
5. 7. analizirati književne pojave u odnosu na srodne fenomene u hrvatskoj, europskoj i svjetskoj kulturi, te razlikovati i analizirati različite oblike komunikacije između hrvatske i inozemnih književnosti i kultura

Metode podučavanja sastoje se od predavačkoga dijela u kojima se polaznicima kolegija objašnjavaju različita polazišta u periodizaciji književnosti i problemi vezani uz pojedine pristupe U tom dijelu rada nastavnik olakšava kontekstualni smještaj pojedinoga pristupa kao i izlaže druga rješenja istoga problema koje je razvila teorija povijesti književnosti.Na seminarskom dijelu nastave potiče se rasprava sa studentima o tekstovima koji su u sredfištu razmatranja i najbolje osvjetljavaju pojedini problem.

Na kraju semestra polaznici kolegija pišu završni test u kojem pokazuju poznavanje obavezne literature, ali se vrednuje i rad u kolegiju (sudjelovanje u diskusiji, izlaganje pojedine teme i sl.).

1. P. Medvedev, Formalni metod u nauci o književnosti, (prev. Đ. Vuković), Beograd, 1976. str. 214-261.
2. R. Wellek, Concepts of Criticism, New Haven & London, 1964. str. 128-221.
3. Z. Kravar, Književnost 17. stoljeća i pojam »barok«, u Književni barok, Zavod za znanost o književnosti, Zagreb 1988. str. 7-48.
4. H. White, The Content of the Form, Narrative Discourse and Historical Representation, Baltimore, 1990.
5. Reading the Past, ur. T. Spargo, New York, 2000. str. 103-167.
6. Theoretical Issues in Literary History, ur. D. Perkins, Harvard English Studies 16, Cambridge Mass. & London, 1991.
7. V. Biti, Strano tijelo (pri)povijesti, Zagreb 2000.
8. D. Šporer, Novi historizam, Poetika kulture i ideologija drame, Zagreb, 2005.
9. The New History of French Literature, ur. D. Hollier, Cambridge Mass & London, 1994². (odabrana poglavlja)
10. S. Lasić, Mladi Krleža i njegovi kritičari, Zagreb, 1987. str. 11-25.
11. P. de Man, Blindness and insight. Essays in the rhetoric of contemporary criticism, London, 1983. str. 142-166.
12. A. Eysteinsson, Concept of Modernism, Ithaca & London, 1990.
13. Transmisije kroatistike, ur. K. Pienążek-Marković i T. Vuković, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za kroatistiku, Zagreb 2015. str. 19-36, 37 -56 i 87-100.

1. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
2. Komparativna književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar