Teorija književnosti: Poema

Naziv
Teorija književnosti: Poema
Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
ECTS bodovi
6
Šifra
170553
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Kolegij je teorijskoga i općepovijesnoga karaktera te će se, shodno tome, poema promotriti iz aspekta njezina teorijskoga određenja, ali i iz vizure njezinih povijesnih transformacija. Pritom će se poći od pretpostavke da je poema primarno moderni hibridni žanr i jedan od žanrovskih nasljednika epske tradicije, ali će se i ispitati njezine veze s ranonovovjekovnim tekstovima slična opsega i oblika (barokni plač). U kolegiju će se nataj način neprestano postavljati pitanje kontinuiteta i diskontinuiteta, kako oblika tako i žanra. Također će se, u rasponu od romantizma do suvremenosti, na mnogobrojnim primjerima, pokušati ustanoviti zajednički nazivnik za vrlo heterogene tekstove koji su pokriveni jedinstvenim terminom te će se naglasiti i različiti stupnjevi žanrovske osviještenosti u pojedinim nacionalnim tradicijama (engleskoj, francuskoj, ruskoj, poljskoj, češkoj i hrvatskoj). Neprestano će se poema stavljati u odnos sa konstitutivnim, susjednim i konkurentskim žanrovima (epilij, ciklus, pjesnička pripovijest, balada, novela). Cilj je kolegija upoznati polaznike s razvojem i modernizacijom poetskoga jezika na analitičkim primjerima jednoga enigmatičnog i mješovitoga žanra koji u pojedinim razdobljima zauzima periferni položaj, a u pojedinim periodima zapadne književne povijesti (romantizam, avangarda) dobiva reprezentativni status i nosilac je poetskih eksperimenata.
Sadržaj
  1. Uvodna razmatranja i komentar ponuđene literature.
  2. Pregled europske poeme i početna teorijska određenja. Višedijelnost i/ili višeglasje u poemi. Problem žanra i žanrovskoga sustava u romantizmu.
  3. Romantička poema. Fragmentacija epske tradicije. Individualno i kolektivno u romantičkoj poemi.
  4. Puškin i Ljermontov. Odnos prema Byronovim verse tales. Glas (pripovjedač / lik) u poemi.
  5. Karel Hynek Mácha. Epsko, lirsko i dramsko u poemi Maj.. Funkcija heterogeniteta u poemi.
  6. Počeci hrvatske poeme. Demetrovo Grobničko polje. Demetrov i Mažuranićev pripovjedač. Metrika i poema.
  7. Ekspanzija i transformacija oblika - Whitmanova Pjesma o meni.
  8. Zgušnjavanje oblika - Mallarméovo Bacanje kocke. Poema i napuštanje naracije.
  9. Eliotova Pusta zemlja. Montaža, polifonija, fragment. Poema kao modernistički ep.
  10. Avangardna poema. Majakovski - Oblak u hlačama. Poema i kazivanje. Politika poeme.
  11. Ujevićevi Riđokosi mesije - nadrealistički film ili menipeja?
  12. RatRatna poema - povratak klasici? Jama Ivana Gorana Kovačića. Gundulićeve Suze sina razmetnog. Poema i egzistencijalistička novela. Zid Jean paul Sartrea.
  13. Vrijeme i prostor u poemi. Dimenzije žanra.
  14. Koncept »obiteljskih srodnosti« i teorija žanra. Kratki osvrt na povijest žanra.
  15. Zaključna razmatranja i evaluacija.

Ishodi učenja
  1. primijeniti književnoteorijske pojmove i metode u analizi strukture književnih tekstova, kao i drugih kulturnih fenomena
  2. analizirati književne tekstove s obzirom na njihovu pripadnost određenom književnom razdoblju, te rodu i vrsti
  3. prepoznati i opisati relevantna obilježja pojedinih razdoblja povijesti hrvatske književnosti, kao i njihove reprezentativne književne tekstove, te ih smjestiti u europski i svjetski kontekst
  4. primijeniti književnoznanstvene pojmove i metode u analizi i interpretaciji različitih pojava iz hrvatske književnosti i njihovoj usporedbi s pojavama iz drugih nacionalnih književnosti
  5. analizirati književne pojave u odnosu na srodne fenomene u hrvatskoj, europskoj i svjetskoj kulturi, te razlikovati i analizirati različite oblike komunikacije između hrvatske i inozemnih književnosti i kultura
Metode podučavanja
Predavanja, seminar, diskusija
Metode ocjenjivanja
Esej o pojedinom djelu ili žanru poeme.

Obavezna literatura
  1. T. Popović, Poema ili moderni ep, Beograd 2010.
  2. Poema u hrvatskoj književnosti: problem kontinuiteta, Komparativna povijest hrvatske književnosti XVII, ur. C. Pavlović et al. Split - Zagreb 2015. (tekstovi D. Fališevac, L. Čale Feldman, K. Grgić, B. Oblučara i J. Užarevića)
  3. J. Tinjanov, O književnoj evoluciji, u: Pitanja Kjiževne povijesti, prev. D. Duda, Zagreb, 1998.
  4. The New Princeton Encyclopedia of Poetry and Poetics, ur. A. Preminger i T. V. F. Brogan, Princeton, New Jersey, 1993. (čl. Poem i Long Poem).
  5. A. S. Puškin, Brončani konjanik; M. Ljermontov, Demon; K. H. Mácha, Maj; W. Whitman, Vlati trave; S. Mallarmé, Bacanje kocke nikad neće ukinuti slučaj; T. S. Eliot, Pusta zemlja; V. Majakovski, Oblak u hlačama; T. Ujević, Riđokosi mesije; I. G. Kovačić, Jama
Dopunska literatura
  1. P. Hühn, Plotting the Lyric: Forms of Narration in Poetry, u: Theory into Poetry, New Approaches to the Lyric, ur. E. Müller Zettelman et. al., A,sterdam - New York, 2005. str. 147-172.
  2. I. Nikolova, The European Romantic Epic and the History of the Genre, U.Romantic Poetry, ur. A. Esterhammer, Amsterdam - Philadelphia 2002. str. 163-180.
  3. M. Živančević, Pojava bajronske poeme u hrvatskoj književnosti, Zbornik za slavistiku II, br 2 /1971.
  4. D. Pease, Colonial Violence and Poetic Transcedence in Whitman's Song of myself, u: The Cambridge Companion to nineteenth-century American Poetry, ur. K. Larsson, New York, 2014.
  5. P. Pavličić, Gundulić i Goran Kovačić, u: Barokni pakao, Zagreb 2003. str. 369-386.
  6. G. Williamson, A Readers Guide to T. S. Eliot: a poem by poem analysis, London 1967.
  7. Q. Meillllasoux, The Number of the Siren: A deccipherment of Mallarmé's Coup de Des, New York 2012.
  8. A. Flaker, Književno djelo Vladimira Majakovskog, u: V. Majakovski, Na sav glas, pjesme i poeme, Zagreb 1965. str. 385-404.

Izborni predmet na studijima
  1. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 2., 4. semestar
  2. Komparativna književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2., 4. semestar