Zašto je čovjeku potrebna ekološka etika? Koje su suvremene promjene utjecale na razvoj ekološke etike? Možemo li govoriti o univerzalnim etičkim principima u odnosu čovjeka prema su-svijetu (Weltethos, co-world) ili svaka kultura i društvo imaju svoje partikularne etičke norme? U kojoj je mjeri, ako uopće, čovjek odgovoran za živi i neživi svijet prirode i što po tom pitanju (ne) treba činiti? Kroz predavanja, te izlaganja, analizu i diskusiju seminarske literature studenti će steći teoretska znanja o osnovnim stajalištima ekološke etike, korisna za diskurs o odnosu čovjeka i prirode (okoliša). Kroz izbor knjiga i tekstova studenti će biti upoznati s pluralizmom klasičnih i alternativnih pristupa ekološkim pitanjima te suvremenim pristupima i ekološkim pokretima, što će biti korisno za polemiziranje o specifičnim problemima etike okoliša. Poticanjem argumentirane diskusije i kritičkog čitanja literature studenti će povećati praktičnu kompetentnost analiziranja i kritičkog mišljenja o suvremenim etičkim dilemama čovjekove odgovornosti za svoj okoliš.

1. Upoznavanje s programom, literaturom, organizacijom i načinom izvođenja nastave. Dogovor o praktičnom radu i preuzimanje seminara.
2. Tema: Zašto ekološka etika?
3. Tema: Zašto ekološka etika? - nastavak
4. Tema: Ekološko-etički pristupi: Antropocentrizam.
5. Tema: Ekološko-etički pristupi: Ekocentrizam.
6. Tema: Ekološko-etički pristupi: Individualizam.
7. Tema: Antropocentrizam i ekocentrizam – odgovornost prema životu.
8. Tema: Ekofeministička etika.
9. Tema: Moralno vrednovanje krajobraza.
10. Tema: Ekološki menadžment.
11. Tema: Religija i etika okoliša.
12. Tema: Bioetika. Ugroženost života i živoga svijeta.
13. Tema: Multikulturalizam i etika/e okoliša.
14. Tema: Suvremene perspektive etike okoliša.
15. Pregled obrađenih tema u kolegiju. Studentsko referiranje o iskustvima rada u kolegiju. Zaključni dogovori (oko završnog ispita, studentskih obveza, i sl.).

1. Razlikovati i dati primjere za ključne koncepte i teorije iz područja etike okoliša određenih sadržajem kolegija
2. Kritički prosuđivati i dati vlastite zaključke o temama iz etike okoliša na temelju usvojenih znanja
3. Analizirati, vrjednovati i interpretirati postojeća empirijska istraživanja
4. Samostalno osmisliti i prezentirati seminar iz etike okoliša na temelju sinteze postojeće literature

U realizaciji kolegija, osim predavanja i seminara, koristit će se i metode rasprave i prezentacije uz pomoć suvremenih tehničkih pomagala (power point, dokumentarni filmovi i sl.). Poticat će se kritičko čitanje, analiza i diskusija literature. U nastavi je predviđena i terenska nastava, u obliku organiziranog stručnog posjeta/boravka (različiti tipovi krajobraza u Hrvatskoj, institucije vezane za pitanja okoliša ili sl.).

Seminarski rad, dva kolokvija tijekom semestra, pismeni ispit. Studenti odabiru jedan rad iz Popisa seminarske literature i izlažu ga usmeno pred seminarom (uvjet za završetak kolegija). Pismeno predaju samo sinopsis seminara (upute usmeno). Tijekom semestra dva kolokvija koji pokrivaju teme kroz literaturu obrađenu na predavanjima i seminarima (prvi kolokvij u obliku ispita, drugi kolokvij predaja pismenog znanstvenog rada – upute usmeno). Studenti koji nisu pristupili jednom ili oba kolokvija, nisu položili jedan ili oba kolokvija, ili su nezadovoljni dobivenom završnom ocjenom (prosječna ocjena oba kolokvija), pristupaju završnom pismenom ispitu.

1. Armstrong, S. J. i Botzler, R. G. (ur.). (1993). Environmental Ethics. Divergence and Convergence. USA: McGraw-Hill, Inc.
2. Cifrić, I. (2000). Bioetika i ekologija. Zaprešić: Matica Hrvatska Zaprešić.
3. Cifrić, I. (2012). Leksikon socijalne ekologije. Zagreb: Školska knjiga. (odabrani pojmovi)

1. Sociologija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar
2. Sociologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5. semestar