Ovaj kolegij ima za cilj upoznati studente s teorijskim pristupima istraživanja etnokulturnoga identiteta i procesa identifikacije u hrvatskoj etnologiji i kulturnoj antropologiji, dakako u širokom kontekstu europske i američke etnologije i antropologije, koje su na hrvatsku, u raznim razdobljima (a počevši od devetnaestoga stoljeća) na više načina izravno utjecale. Stoga se započinje obrazlaganjem kronološkoga razvoja etnologije kao znanosti, a slijedom toga i s obrazlaganjem glavnih značajki hrvatske etnologije u njezinom formativnom razdoblju, kada se s Antunom Radićem otvaraju teme o etnosu i narodu. Naime, pokušava se dokučiti ispravnost hipoteze da je još Radićeva dualna socio – kulturna struktura hrvatskoga naroda / dvoslojni model postavljena kao okvir za istraživanje međuodnosa društvenoga, nacionalnog i kulturnoga identiteta, te da je ista imala doista političko i kulturološko značenje projekta sustavnoga istraživanja hrvatskoga sela od kraja 19. st. do polovice 20. st. Nastavlja se s analizom pristupa istraživanju teme Radićevih nasljednika i sljedbenika u okvirima kulturnohistorijske paradigme (Gavazzi, Bratanić) te njihovim odjecima u drugim znanostima ili strukama (Gahs, Tomašić, Bičanić, Magovac, Kus-Nikolajev i dr.). Ta se razmatranja usredotočuju na kontekstualne, etnološke i antropološke, te fenomenološke mogućnosti razumijevanja daljih istraživanja spomenutih znanstvenika. Napokon, uz dužno kritičko promišljanje razvojnih putova, završava se s jugoslavenskim razdobljem istraživanja fokusiranih s aspekata tadašnje ideologije o etničkoj zajednici, narodu i naciji (Čulinović) i odmaka od iste koje su zaživjele 1980ih u novijoj / novoj / znanstvenoj praksi u hrvatskoj etnologiji (Rihtman-Auguštin, Supek, Grbić Jakopović, Čapo). Ovi posljednji trendovi povezuju se s istima u etnologiji i antropologiji tzv. zapadnoeuropske i američke provenijencije. Nadalje, cilj je ovoga kolegija na studijama slučaja prema sugestijama nastavnika ali odabiru studenata, poticati studente na promišljanje i raspravljanje o istraživanju etnokulturnoga identiteta i identifikacijskh procesa u hrvatskoj etnologiji, kako bi razvijali vještine samostalnoga osmišljavanja pristupa temi, primjenu znanja i sposobnost demonstriranja znanja koja su stekli. Napokon: istražiti kulturološke parametre za opis i definiranje pojmova etnos, etnicitet, identitet i identifikacija, zatim za mogućnost istraživanja i određivanja dotičnih pojmova (od analize i interpretacije značenja pojmova i sintagmi kao npr. «unutarnja primordijalna težnja za vlastitom posebnošću», «prirodno stanje ljudskog društvenog okoliša», «kôd s pomoću kojega se utvrđuje tko kome pripada», «markantni proizvod društvene interakcije», granice identiteta i sl. Osim dakle upoznavanja s temeljnim pojmovima, orijentacijama na temu, ovaj kolegij ima za cilj utjecati na razvijanje sposobnosti komparativne analize različitih pristupa istraživanju društvenoga razvoja u okviru hrvatskoga društva .

1. upoznavanje sa sadržajem kolegija i obrazloženje studentskih obaveza
2. rasprava o terminologiji i pregled teorijsko-metodološkog diskursa
3. pojam ‘naroda’ u hrvatskoj starijoj etnološkoj praksi: pregled
4. narod i kultura i Antun Radić
5. A. Gahs
6. narod, kultura i identitet i Milovan Gavazzi
7. narod, kultura i identitet i Branimira Bratanića
8. odjeci
9. interpretacija Radića, Gavazzija i Bratanića u novijoj hrvatskoj etnologiji
10. istraživanja / studije identiteta u novijoj hrvatskoj etnologiji (Olga Supek, Dunja Rihtman -Auguštin, J. Čapo Žmegač, J. Grbić)
11. studije slučaja (1)
12. studije slučaja (2)
13. studije slučaja (3)
14. terenska nastava
15. zaključna razmatranja i pripremanje za završni ispit

1. primijeniti spoznaje u vlastitom istraživanju suvremenih procesa etnokulturne identifikacije u Hrvatskoj
2. raspraviti, usporediti i predstaviti rezultate istraživanja
3. analizirati, tumačiti i vrednovati kulturne fenomene i procese
4. vrednovati i interpretirati različite etnološke i kulturnoantropološke pravce i specifičnosti pojedinih disciplinarnih područja te paradigmatske mijene u disciplini
5. kritički analizirati znanstvenu literaturu
6. planirati i provesti složeno etnološko i kulturnoantropološko istraživanje
7. analizirati, vrednovati i interpretirati podatke prikupljene kvalitativnim istraživanjem
8. samostalno identificirati etičke probleme u primjeni etnoloških i kulturnoantropoloških spoznaja i rješavati ih u skladu s etičkim načelima struke
9. samostalno i kreativno djelovati i primjenjivati etnološke i kulturnoantropološke spoznaje u razvoju struke
10. argumentirano i profesionalno komunicirati rezultate istraživanja stručnjacima i ostalim korisnicima
11. samostalno pronalaziti, kritički promišljati i vrednovati nove izvore znanja
12. primijeniti vještine učenja u formalnom i samostalnom cjeloživotnom obrazovanju
13. samoevaluirati i kritički procjenjivati vlastiti rad
14. analizirati teorijske pristupe istraživanju etnokulturnoga identiteta u hrvatskoj etnologiji i kulturnoj antropologiji
15. kritički vrednovati i raspraviti istraživanja etnokulturnih identiteta u hrvatskoj u odnosu na europsku i američku sociokulturnu antropologiju
16. interpretirati spoznaje do kojih se dolazi temeljem analize istraživanih pristupa

Korištene metode pri izvedbi kolegija su predavanja i seminari, upoznavanje s literaturom, video građom, sudjelovanje studenata kroz diskusiju, izlaganjem reakcijskih tekstova i seminarskih radova.

Sudjelovanje u nastavi (20%) Seminarski rad (20%) Završni ispit (60%)

1. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 2. semestar
2. Švedski jezik i kultura, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij

   • smjer Lingvistički, 2. semestar