Etnološke i kulturnoantropološke studije predstavljanja

Naziv
Etnološke i kulturnoantropološke studije predstavljanja
Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
ECTS bodovi
5
Šifra
118625
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Cilj je kolegija studente upoznati s načinima predstavljanja i prerušavanja koji se javljaju u raznim segmentima hrvatske kulturne prakse, s njihovim mijenama i značenjima koja usvajaju u različitim kontekstima. Nakana je rasvijetliti osnovne pojmove i postavke teorija predstavljanja, izvedbe i igre (theory of play) te studija karnevalesknog u kulturi, zatim odnos obreda i običaja, kao i mogućnosti primjene ovih koncepata pri suvremenim analizama kulture i društva. Pritom se od studenata očekuje uključivanje ovih znanja i provjera njihove učinkovitosti tijekom vlastitog terenskog i arhivskog rada, pri čemu će studenti istodobno svladavati metodologiju i tehnike etnološkog istraživanja te vještinu tekstualnog prikazivanja znanstvenih rezultata.
Sadržaj
  1. uvodni pregled sadržaja kolegija
  2. kratki povijesni pregled istraživanja predstavljačkih oblika u Hrvatskoj - predznanstvena faza
  3. kratki povijesni pregled istraživanja predstavljačkih oblika u Hrvatskoj - institucionalizacija etnologije i sustavna istraživanja etnoteatrologije
  4. pojašnjenje osnovnih pojmova "predstavljanje", "izvedba", "narodna drama", "folklorno kazalište", "teatrabilni oblici folklora"
  5. običaj kao predstavljački kontekst
  6. običaj kao okvir namijenjen za igru; smijeh u običajima kao subverzivna društvena kritika
  7. predstavljanje u svakodnevnom životu
  8. pregled studija predstavljanja u hrvatskim običajima
  9. metodologija istraživanja izvedbe u običajnom i u svakodnevnom kontekstu
  10. karneval kao najteatrabilniji okvir unutar godišnjega kalendara običaja
  11. svadba kao najteatrabilniji okvir među običajima životnoga ciklusa
  12. predstavljanje u drugim običajima
  13. načini prerušavanja u hrvatskim običajima
  14. predstavljanje tradicije na sceni
  15. predstavljački oblici u suvremenosti

Ishodi učenja
  1. primijeniti vještine učenja za nastavak studija na višoj razini
  2. navesti i definirati osnovne pojmove studija predstavljanja
  3. opisati začetke i razvoj studija predstavljanja
  4. kritički razmotriti stručne i znanstvene studije predstavljanja
  5. prikazati i usporediti etnološke i kulturnoantropološke pristupe predstavljačkim oblicima
  6. analizirati kulturne prakse kao predstavljačke oblike
  7. osmisliti i provesti jednostavno kvalitativno istraživanje odabranog predstavljačkog oblika
  8. primijeniti koncepte etnoloških i kulturnoantropoloških studija predstavljanja u kulturno-umjetničkom amaterizmu i festivalskoj industriji
  9. koristiti stručno nazivlje i definirati temeljne koncepte u etnologiji i kulturnoj antropologiji
  10. izložiti i opisati povijest etnoloških i kulturnoantropoloških istraživanja
  11. osmisliti i provesti jednostavno kvalitativno istraživanje
  12. poznavati i primijeniti temeljne etičke standarde struke
  13. primijeniti temeljne teorijske i metodološke koncepte u konkretnim istraživačkim situacijama
  14. planirati i provesti zadatke iz područja etnologije i kulturne antropologije u različitim sferama stručnog djelovanja, primjerice u muzejskoj i konzervatorskoj djelatnosti, u udrugama za očuvanje i obnovu lokalnih tradicija, u civilnom sektoru, u turizmu, u državnoj upravi i sl.
  15. prikupljati literaturu i koristiti je u stručnom radu
  16. javno usmeno i pismeno prezentirati rezultate istraživanja
  17. koristiti se stranim jezicima u znanstvenom i stručnom radu i komunikaciji
  18. opisati i usporediti etnološke i kulturnoantropološke teorije
Metode podučavanja
Temeljna teorijska i metodološka pitanja vezana uz studije predstavljanja i izvedbe bit će tema dvaju reakcijskih tekstova, koji će se analizirati kroz studentske rasprave u okviru seminara. Uz pojedine cjeline predviđeno je i izvođenje terenskih studija slučaja. Studenti će u okviru seminara pojedinačno prezentirati svoje zamisli, pripreme i dileme u prvoj sesiji, a nakon obavljena istraživanja i njihovu izvedbu i rezultate. U komentiranje tih prezentacija uključit će se svi polaznici u formi okrugloga stola. Kao poticaj za rasprave koristit će se i dokumentarne emisije Hrvatske radiotelevizije te terenski video zapisi s prikazima tradicijskih i suvremenih izvedbenih fenomena. Studenti će pretraživati i internetske stranice koje tematiziraju predstavljačke tehnike na sceni i u turističkoj promidžbi. Predviđeni su obilasci tematskih muzejskih izložbi i praćenje nastupa kulturnoumjetničkih društava koja tradicijske predstavljačke oblike postavljaju na scenu. U pojedine će nastavne jedinice biti uključeni gostujući predavači.
Metode ocjenjivanja
Od studenata se očekuje: redovito pohađanje i priprema zadane sekundarne literature, sudjelovanje u raspravama i radu seminara, pisanje dvaju reakcijskih tekstova, predaja i usmeno izlaganje seminarskog rada koji se temelji na vlastitim terenskim istraživanjima ili radu na primarnoj građi te polaganje pismenog ispita, koji će se provesti po završetku nastave. Nabrojene aktivnosti sačinjavaju konačnu ocjenu prema sljedećim odnosima: 1. Pisanje dvaju reakcijskih tekstova: 20% 2. Izrada i izlaganje seminarskog rada: 30% 3. Polaganje pismenog ispita: 50% Ocjena se može povećati usmenim ispitom, koji se, na zahtjev studenta, može održati nakon javne objave rezultata.

Obavezna literatura
  1. BIAL, Henry, ur. 2004. The Performance Studies Reader. London – New York: Routledge (odabrana poglavlja).
  2. BONIFAČIĆ ROŽIN, Nikola. 1963. Predgovor. U: Narodne drame, poslovice i zagonetke, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 27. Zagreb: Matica hrvatska, 7–20.
  3. GOFMAN, Erving. 2000. Kako se predstavljamo u svakodnevnom životu. Beograd: Geopoetika (odabrana poglavlja).
  4. KELEMEN, Petra i Nevena ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ. 2012. Grad kakav bi trebao biti. Etnološki i kulturnoantropološki osvrti na festivale. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk (odabrana poglavlja).
  5. LOZICA, Ivan. 1996. O hrvatskome folklornom kazalištu. U: Folklorno kazalište (zapisi i tekstovi), Stoljeća hrvatske književnosti, ur. Vlatko Pavletić. Zagreb: Matica hrvatska, 15–67.
  6. ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena. 2006. Tko uopće želi biti živi Karnavol? Tonči Kukoč Bager kao nositelj mjesne karnevalesknosti. Studia ethnologica Croatica, 18: 185–229.
  7. ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena. 2008. Priručnik za kolegij Predstavljački oblici u hrvatskoj pučkoj kulturi. Zagreb: Filozofski fakultet. (dostupan u elektronskom obliku preko sustava Omega).
Dopunska literatura
  1. BAHTIN, Mihail. 1978. Stvaralaštvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjega vijeka i renesanse, Beograd: Nolit.
  2. BARBA, Eugenio, Nicola SAVARESE. 1991. A Dictionary of Theatre Anthropology: The Secret Art of the Performer, London – New York: Routledge.
  3. BONIFAČIĆ ROŽIN, Nikola. 1962. Građa o narodnoj drami, Narodna umjetnost, 1: 92–109.
  4. BONIFAČIĆ ROŽIN, Nikola. 1963. Scenski elementi u proljetnim ophodnim običajima, Rad IX-og kongresa Saveza folklorista Jugoslavije u Mostaru i Trebinju, Sarajevo, 323–330.
  5. CAILLOIS, Roger. 1965. Igre i ljudi: maska i zanos. Beograd: Nolit.
  6. ČALE FELDMAN, Lada. 1997. Teatar u teatru u hrvatskom teatru. Zagreb: Naklada MD – Matica hrvatska.
  7. ČALE FELDMAN, Lada. 2001. Euridikini osvrti: O rodnim izvedbama u teoriji, folkloru, književnosti i kazalištu. Posebna izdanja. Zagreb: Naklada MD.
  8. ECO, Umberto. 1984. The frames of comic 'freedom', U: Carnival! Approaches to Semiotics, ur. Thomas Albert Sebeok. Berlin – New York – Amsterdam: Mouton Publishers, 1–9.
  9. HUIZINGA, Johan. 1992. Homo ludens: o podrijetlu kulture u igri. Zagreb: Naprijed.
  10. IVANOV, Viacheslav Vsevolodovich. 1984. The semiotic theory of carnival as the inversion of bipolar opposites. U: Carnival! Approaches to semiotics, ur. Thomas Albert Sebeok. Berlin – New York – Amsterdam: Mouton Publishers, 11–35.
  11. LOZICA, Ivan. 1990. Izvan teatra: teatrabilni oblici folklora u Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa.
  12. LOZICA, Ivan. 1997. Hrvatski karnevali. Zagreb: Golden Marketing.
  13. MELUCCI, Alberto. 1996. The Playing Self: Person and Meaning in the Planetary Society. Cambridge: Cambridge University Press.
  14. MURAJ, Aleksandra, Zorica VITEZ, ur. 2008. Predstavljanje tradicijske kulture na sceni i u medijima. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku (Biblioteka Nova etnografija) – Hrvatsko etnološko društvo.
  15. RAJKOVIĆ, Zorica. 1985. Dramski momenti u svadbenim običajima. Dani hvarskog kazališta 2, Split, 177–196.
  16. SCHECHNER, Richard. 2003. Performance Theory. London – New York: Routledge.
  17. SENELICK, Laurence, ur. 1992. Gender in Performance: the Presentation of Difference in the Performing Arts. Hanover – London: Tufts University – University Press of New England.
  18. STALLYBRASS, Peter, Allon WHITE. 1986. The Politics and Poetics of Transgression. Ithaca – New York: Cornell University Press.
  19. SUPEK, Olga. 1988. Gender Inversion in the Contemporary Carnival: Saturnalia or an Echo of a Changing Reality?. Contributions to the Study of Contemporary Folklore in Croatia, Special Issue, 9: 23–35.
  20. SUPEK-ZUPAN, Olga, Ivan LOZICA. 1987. Tradicija i novi društveni smisao: Pust 1984. Zgodovinske sporednice slovenske i hrvaške etnologije: Portorož 1984. Ljubljana, 144–165.
  21. ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena. 2006. Inverzija spolova u hrvatskim pokladnim i svadbenim običajima, Narodna umjetnost, 43/2: 41–67.
  22. ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena. 2007. Predstavljanje svadbe u hrvatskim pokladnim običajima, Studia ethnologica Croatica, 19: 199–222.
  23. ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena. 2008. Inventing Local Traditions, Becoming a Local Brand: Creators of Ludic Performances on a Croatian Island, Journal of Mediterranean Studies, 18/1: 43–62.
  24. TURNER, Victor. 1969. The Ritual Process, Structure and Anti-structure. Ithaca – New York: Cornell University Press.
  25. TURNER, Victor. 1989. Od rituala do teatra: Ozbiljnost ljudske igre. Zagreb: August Cesarec.

Izborni predmet na studijima
  1. Etnologija i kulturna antropologija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 5. semestar