U fokusu ovoga predmeta bit će ključni fenomeni, strukture i procesi koji su na političkom, socijalnom, ekonomskom, religijskom i kulturnom području oblikovali ranonovovjekovno razdoblje ljudske povijesti. Izuzev klasičnih historiografskih tema poput humanizma, renesanse, reformacije, geografskih otkrića i prosvjetiteljstva, posebna će se pozornost posvetiti i ranonovovjekovnim materijalnim i simboličkim praksama, rodnoj problematici, fenomenima svakodnevice, procesima transfera, socijalnog "discipliniranja" i "konfesionalizacije", alternativnim praksama i sl. Pružit će se i sistematski uvid u glavne fenomene i procese koji obilježavaju ranonovovjekovnu povijest američkog i afričkog kontinenta, odnosno orijentalnih civilizacija Indije, Kine i Japana, s posebnim naglaskom na fenomene transnacionalnih razmjena, umrežavanja i transfera. Cilj predmeta je upoznavanje temeljnih fenomena, procesa i koncepata ranonovovjekovne svjetske povijesti u skladu s pristupom histoire croisée, te usvajanje kritičkih, analitičkih i interpretacijskih vještina nužnih za produbljeno razumijevanje i konceptualiziranje temeljnih fenomena povijesti ranomodernoga doba. Osobit će naglasak biti na razvijanju šire i slojevitije perspektivizacije koja omogućuje prepoznavanje i interpretativno raščlanjivanje kompleksnih i dinamičnih političkih, ekonomskih i kulturnih promjena i kontinuiteta, međuovisnosti, razmjena i konflikata koji obilježavaju europsku i svjetsku povijest ranoga novog vijeka. Cilj seminarskoga rada jest razvijanje sposobnosti i vještina prikupljanja, selektiranja, analize i sintetiziranja činjenica i koncepata, njihovo razumijevanje i evaluacija, konceptualizacija problema, te konačno njihova adekvatna usmena i pismena prezentacija. Velika će se pozornost također posvetiti umijeću problemske analize i interpretacije povijesnih izvora iz perspektive različitih teorijskih pravaca i paradigmi suvremene historijske znanosti.

1. 1. "Rani novi vijek" kao historiografski koncept i teorije ranonovovjekovlja (Luhmann, Oestreich, Foucault, Bourdieu)
2. Ka globalnome svijetu - geografska otkrića
3. Humanizam i renesansa
4. Ranonovovjekovna društva
5. Ranonovovjekovne ekonomije
6. Oblikovanje moderne države
7. Povijest "odozdo"- svakodnevica, žene, alternativne prakse
8. Izazovi konfesionalizacije - reformacija i katolička obnova
9. Rusija između autokracije i europeizacije
10. Afrika u procjepu između Europe i Amerike
11. Ranonovovjekovna orijentalna carstva I – Indija
12. Ranonovovjekovna orijentalna carstva II – Kina
13. Ranonovovjekovna orijentalna carstva III - Japan
14. Rađanje Amerike
15. Nova epistema - prosvjetiteljstvo

1. Razvijanje kritičkih, analitičkih i interpretacijskih umijeća studenata s komparatističkih i globalnohistorijskih pretpostavki
2. Razvijanje umijeća problemske konceptualizacije s komparatističkih i globalnohistorijskih pretpostavki
3. Razvijanje vještina usmenog i pismenog izražavanja

Metode podučavanja su predavanja i seminarska nastava. Predavanja su popraćena power – point prezentacijama koja će su dostupna na Omegi (sustav učenja na daljinu Filozofskog fakulteta).

Dvopredmetni studenti tijekom semestra imaju obvezu napisati jedan problemski esej (maksimalnog opsega 5 kartica) na unaprijed zadane teme na osnovu gradiva s predavanja i ondje navedene literature, odnosno drugih relevantnih historiografskih studija i monografija. Esej utječe na konačnu ocjenu u omjeru od 40% . Studenti su dužni predati esej na kraju semestra, kao uvjet izlaska na pismeni dio ispita. Na kraju semestra predviđen je pismeni ispit (test znanja) koji utječe na konačnu ocjenu u omjeru od 60%. Osim provjere poznavanja gradiva s predavanja, na pismenom će se ispitu provjeravati znanje na osnovu obvezne literature. Seminarska nastava iz predmeta Europska i svjetska povijest ranoga novog vijeka izvodit će se u formi kraćih uvodnih predavanja, grupnih diskusija i individualnih prezentacija. Osnova za evaluaciju individualnog studentskog doprinosa na seminaru bit će individualni i grupni rad, aktivnost na satu i seminarski rad maksimalnog opsega 15 kartica, što će studentima utjecati na zaključnu ocjenu iz predmeta Europska i svjetska povijest ranoga novog vijeka u omjeru od 50%.

1. Cameron, Euan (ur.). Early Modern Europe. An Oxford History. Oxford, 1991.
2. Chaunu, Pierre. Civilizacija klasične Evrope. Beograd, 1977.
3. Cook, Chris – Philip Broadhead (ur.). The Routledge Companion to early modern Europe 1453-1763. London – New York, 2006.
4. Dragičević, Ivo. Kina: od nebeskog carstva do današnjeg dana. Zagreb, 2002.
5. Franzen, August. Pregled povijesti crkve. Zagreb, 1996.
6. Hitti, Philipp. Istorija Arapa od najstarijih vremena do danas. Sarajevo, 1988.
7. Oliver, Roland – Fage, J. D. Kratka povijest Afrike. Zagreb, 1985.
8. Riasanovsky, Nicholas V. A History of Russia. New York – Oxford, 2000.
9. Rietbergen, Pieter. Europe. A Cultural History. London – New York, 1998.
10. Robb, Peter. A History of India. Basingstoke, 2002.
11. Roberts, J. M. Povijest Europe. Zagreb, 2003, str. 239 - 343.
12. Sellers, Ch. – May, H. – McMillen, N. R. Povijest Sjedinjenih Američkih Država. Zagreb, 1996.
13. Totman, Conrad. Povijest Japana. Zagreb, 2003.
14. Wiesner- Hanks, Merry. Early modern Europe, 1450-1789. Cambridge, 2006.
15. N.B. Iscrpniji popis literature nalazi se na kraju svake power-point prezentacije koje su dostupne na domeni Europska i svjetska povijest ranoga novog vijeka na sustavu učenja na daljinu Omega

1. Povijest, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 3. semestar
2. Povijest i geografija; smjer: nastavnički, sveučilišni integrirani preddiplomski jednopredmetni studij, 3. semestar