Cilj je kod studenata razviti kritički smisao za razumijevanje temeljnih procesa, struktura i fenomena povijesti srednjeg vijeka, te europskih regija i okruženja hrvatskog naroda. Tijekom studiranja ovog predmeta i područja studenti stječu i proširuju opća znanja o povijesti srednjeg vijeka uopće, napose o vezama i odnosima hrvatskog naroda s drugim narodima, kulturama, društvima, državama i civilizacijama u toj široj regiji.

1. Predstavljanje kolegija: perodizacijski i prostorni okvir. Historiografija.
2. Problemsko promišljanje predmeta kolegija
3. Plan rada. Literatura. Ispiti. Razgovor sa studentima.
4. Srednjoistočna i jugoistočna Europa za velike seobe naroda. Avarski kaganat.
5. Svijet sklavinija. Karantanski primjer. Samov plemenski savez. Èuda svetog Dimitrija Solunskog kao izvor za društveni i gospodarski preobražaj sklavinija. Usporedna analiza srednjoeuropskih i jugoistočnoeuropskih, te prijadranskih sklavinija.
6. Etnogeneze. Primjer: Bugarska. Usporedna analiza s hrvatskim primjerom.
7. Oblikovanje bizantskog comonweltha.
8. Sveto rimsko carstvo i srednjoistočna Europa
9. Oblikovanje ranosrednjovjekovnog kraljevstva. Primjer: Duklja.
10. Tipologija gradskih društava.
11. Kristalizacija regionalne sile: Nemanjići
12. Kruna Svetog Stjepana prema jugoistočnoj Europi
13. Viteško društvo i oblikovanje osmanskog carstva na europskom tlu
14. Uzmorski grad izmeðu Sredozemlja i zaleða.
15. Zaključna riječ. Ispitna pitanja. Razgovor sa studentima.

1. razumjeti temeljne procese, strukture i fenomena povijesti srednjeg vijeka, te europskih regija i okruženja hrvatskog naroda
2. objasniti i procijeniti suprotstavljene argumente u izvorima i literaturi
3. formulirati i braniti određenu tezu
4. locirati i analizirati razne vrste primarnih i sekundarnih povijesnih izvora
5. ispravno oblikovati citate i bilješke u seminarskim radovima
6. napisati jasan i koherentan seminarski rad u kojemu se dokazuje i/ili opovrgava određena teza o odabranom historiografskom pitanju ili problemu
7. prezentirati rad pred studentima i profesorima, stručnjacima i laicima, odabirući adekvatne metode i načine prezentacije

metoda izlaganja i tumačenja, individualnog rada studenata,

Ispit, u formi testa znanja, provodit će se na kraju nastave te ocjenjivati, a završna ocjena može biti izvedena na temelju ocjene pojedinačnih doprinosa u nastavi (ukupno 50%) i na temelju ocjene iz testa znanja (50%).

1. F. Longvort, Stvaranje Istočne Evrope, Beograd 2002., str. 319-422
2. D. Obolensky, The Byzantine Commonwealth, Phoenix Press, London 1971
3. F. C. Lane, A Maritime Republic, Baltimore-London 1977
4. J. Matuz, Osmansko carstvo, Zagreb 1992.
5. P. Hanak, Povijest Mađarske, Zagreb 1995.
6. I. Prlender, "Totius gentis metropolim", Historijski zbornik LI, Zagreb 1998., str. 1-16
7. G. Procacci, Povijest Talijana, Zagreb 1996., str. 3-99
8. P. Štih i V. Simoniti, Slovenska povijest do prosvjetiteljstva, Zagreb 2004.
9. G. Novak, Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljeća, I, Zagreb 2004., 89-214

1. Povijest, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 2. semestar