Budući da je studij uglavnom usmjeren na europski portugalski, namjena kolegija je detaljnije upoznavanje studenata s brazilskom i luzoafričkim inačicama te njihovim otklonom od norme europskog portugalskog. S obzirom na geografsku zastupljenost i broj govornika, neeuropske inačice u sustavu vrednovanja ne mogu biti u podređenom položaju pa je studentima nužno ponuditi bar temeljni uvid u njihove specifičnosti. Pored toga, cilj je da studenti mogu prepoznati i objasniti specifičnosti problematike horizontalne i vertikalne jezične raznolikosti, odnosno varijacija unutar jednog jezičnog sustava uopće, da mogu razlučiti „unutarjezične“ od izvanjezičnih čimbenika koji u toj varijaciji igraju ulogu te – na osnovi znanja stečenih tijekom studija (ponajprije u lingvističkim i gramatičkim kolegijima) – identificirati i opisati jezična obilježja u kojima se varijacija očituje.

1. Uvodne obavijesti – opis kolegija, dogovor o načinu rada tijekom semestra, obvezama studenata i načinu provjere znanja, odnosno ocjenjivanju, pregled primarne i sekundarne literature. Sociolingvistički „status“ brazilskog portugalskog spram europske norme – analiza odabranih članaka (znanstvenih, stručnih i publicističkih).
2. Sociolingvistički „status“ brazilskog portugalskog spram europske norme – analiza odabranih članaka (znanstvenih, stručnih i publicističkih).
3. Zadatak A – kontrastivna (usporedna) analiza portugalskog i brazilskog prijevoda odabranog književnog teksta, na različitim razinama lingvističkog opisa, uz identificiranje čimbenika koji uvjetuju varijacije.
4. Prezentacija rezultata analize (zadatak A) – razmatranje i diskusija.
5. Prezentacija rezultata analize (zadatak A) – razmatranje i diskusija.
6. Zadatak B – analiza dvaju tekstova afričkih autora portugalskog jezičnog izraza, uz bilježenje jezičnih odstupanja/razlika u odnosu na normu europskog portugalskog te klasifikacije i opisa jezičnih struktura u kojima se ta odstupanja očituju.
7. Prezentacija rezultata analize (zadatak B) – razmatranje i diskusija.
8. Prezentacija rezultata analize (zadatak B) – razmatranje i diskusija.
9. Zadatak – analiza (u cilju prezentacije) odabranih znanstvenih i stručnih članaka s tematikom različitih aspekata jezične varijacije unutar sustava portugalskog jezika (brazilski i luzoafrički varijeteti).
10. Prezentacija članaka s tematikom jezičnih obilježja brazilskog varijeteta; diskusija.
11. Prezentacija članaka s tematikom jezičnih obilježja brazilskog varijeteta; diskusija.
12. Prezentacija članaka s tematikom jezičnih obilježja pojedinog/pojedinih luzoafričkih varijeteta; diskusija.

1. Prepoznati i objasniti specifičnosti problematike horizontalne i vertikalne jezične raznolikosti, odnosno varijacija unutar jednog jezičnog sustava
2. Razlučiti "unutarjezične" od izvanjezičnih čimbenika (često rezultata jezične politike) koji igraju ulogu u sferi jezične raznolikosti
3. Identificirati i navesti sociolingvističke i povijesne uzroke dijatopijske varijacije u okviru sustava portugalskog jezika
4. Prepoznati jezična obilježja u kojima se očituju različiti vanjski jezični utjecaji (jezici u kontaktu), odnosno različit dijakronijski razvoj inačica portugalskog jezika u Portugalu, Brazilu i afričkim luzofonim zemljama (Angoli i Mozambiku)
5. Identificirati fonetska (fonološka), morfološka i sintaktička obilježja europskog portugalskog relevantna za poredbeno proučavanje s brazilskim i "afričkim" portugalskim
6. Ustanoviti specifičnosti leksika i semantičkih mehanizama inačica portugalskog jezika u Brazilu i afričkim luzofonim zemljama (Angoli i Mozambiku) u usporedbi s europskim portugalskim te njima prilagoditi pristup analizi jezičnih struktura
7. Razlikovati i uspoređivati varijetete portugalskog jezika u Portugalu, Brazilu i afričkim luzofonim zemljama (Angoli i Mozambiku), putem analize jezičnih struktura na različitim razinama lingvističkog opisa - fonološkoj (fonetskoj), morfološkoj, sintaktičkoj, leksičkoj i semantičkoj - u govornom i pisanom diskursu

seminar

trajno praćenje i seminarski radovi

1. Raposo et al. Gramática do Português (Vol I). Lisboa: Fundação Calouste Gulbenkian, 2013. – poglavlja „O português do Brasil“ (145-154) i „O português em África“ (157-178)
2. Mateus, M. H. Mira et al. Gramática da Língua Portuguesa. Lisboa: Editorial Caminho, S.A., 2003. – Parte I – „Língua Portuguesa: unidade e diversidade“
3. Faria, I. Hub et al. Introdução à Linguística Geral e Portuguesa. Lisboa: Editorial Caminho, S.A., 1996. – Cap. 6 – Sintaxe; Cap. 11 – Línguas em contacto
4. Cunha, C.; Cintra, L. F. Lindley. Nova Gramática do Português Contemporâneo. Lisboa: Edições João Sá da Costa, 1999. – poglavlje „Domínio Actual da Língua Portuguesa“ (9-25)
5. Cuesta, P. Vasquez; Luz, M. A. Mendes da. Gramática da Língua Portuguesa. Lisboa: Edições 70, 1983. – poglavlje „Noções de Geografia da Língua Portuguesa“ (52-158)
6. Neto, S. da Silva. História da Língua Portuguesa. Rio de Janeiro/Lisboa: Presença/Dinalivro, 1992. – poglavlje „Expansão da língua“ (427-443; 513-547) i „A língua portuguesa no Brasil“ (581-622)
7. Teyssier, P. História da Língua Portuguesa. Lisboa: Livraria Sá da Costa Editora, 1997. – poglavlja IV i V (75-99)
8. Martins, A. M.; Carrilho, E. (ur.). Manual de Linguística Portuguesa. Berlin: De Gruyter Mouton, 2016.

1. Portugalski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij, 3. semestar