Filozofski fakultet
Sveučilište u Zagrebu

ECTS Informacijski paket

za akademsku godinu 2017 / 2018

Europsko obrazovanje

Naziv
Europsko obrazovanje
Organizacijska jedinica
Odsjek za pedagogiju
ECTS bodovi
5
Šifra
118145
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30
Seminar
30

Cilj
Razumijevanje izvorišta, ciljeva, standarda i institucionalnog okvira europskih integracija u odgoju i obrazovanju te kritičko propitivanje prednosti i nedostataka razvoja zajedničkoga europskoga obrazovnog područja
Sadržaj
  1. Što je i gdje je Europa?
  2. Povijest europskih integracija
  3. Institucionalni okvir europskih integracija: Vijeće Europe, Europska unija i OESS
  4. Europske integracije i obrazovanje
  5. Europska/e obrazovna/e politika/e: Lisabonska agenda
  6. Europska dimenzija u obrazovanju
  7. Europsko visoko obrazovanje: Biolonjski proces
  8. Fokus: Socijalna dimenzija Bolonjskog procesa
  9. Europa kao društvo znanja: smjernice za cjeloživotno učenje
  10. Europske smjernice za izobrazbu nastavnika
  11. Praćenje i vrednovanje europskih promjena u obrazovanju
  12. Fokus: Provedba bolonjskog procesa u Hrvatskoj
  13. Provedba europskih obrazovnih politika - rezultati istraživanja
  14. Fokus: Mobilnost studenata
  15. Zaključna razmatranja: treba li i kakvo europsko obrazovanje Europljanima?

Ishodi učenja
  1. Opisati povijesne i političke temelje izgradnje europskog prostora odgoja i obrazovanja
  2. Odrediti ciljeve i sadržaje promjena te izazove europskim integracijama u području obrazovanja
  3. Objasniti razvoj i sadržaj europske dimenzije u obrazovanju
  4. Procijeniti relevantnost i učinkovitost europskih smjernica za izobrazbu nastavnika u odnosu na potrebe Hrvatske
  5. Kritički analizirati, raspraviti i prosuditi odgojno-obrazovne ciljeve i mehanizme Lisabonske strategije i Bolonjskog procesa u odnosu na promjene u Hrvatskoj
  6. Demonstrirati vještine sudjelovanja u raspravama o prednostima i nedostacioma europskih obrazovnih politika
  7. Izraditi i predstaviti program vlastitog studiranja/usavršavanja u Europi, na temelju analize odgovarajućih europskih programa mobilnosti
Metode podučavanja
predavanja rasprave samostalni zadaci rad u manjim skupinama seminaski radovi s prezentacijom
Metode ocjenjivanja
Seminarski rad s prezentacijom: - maksimalni broj bodova = 3 (2 boda = seminarski rad; 0,5 bodova = prezentacija; 0,5 bodova = iniciranje/sudjelovanje u diskusiji) - prolazni prag = 2 boda Završni ispit: - maksimalni broj bodova = 4 - prolazni prag = 2,00 boda - studenti/ce s osvojenih 1,75 bodova i izvrsnim seminarskim uratkom stječu pravo na prolaznu ocjenu Konačna ocjena: (pismeni ispit + seminarski rad + prezentacija + iniciranje/sudjelovanje u diskusiji+pohađanje nastave): 6,50-7 bodova = izvrstan (5) 5,50-6,25 = vrlo dobar (4) 4,50-5,25 = dobar (3) 4-4,25 boda = dovoljan (2)

Obavezna literatura
  1. Antunes, F. (2006). „Globalization and Europeification of education policies: routes, processes, and metamorphoses.“ European Educational Research Journal: 5 (1), 38-55.
  2. Commission of the European Communitities (2010) - (2014). Progress Towards the Lisbon Objectives in Education and Training. Brussels: European Communities (dostupno na: http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/publ/pdf.) (odabrana godišta i poglavlja).
  3. European Commission (2004). Common European Principles for Teacher Competences and Qualifications (dostupno na: http://ec.europa.eu/education/policies/2010/doc/principles_en.pdf).
  4. Fontaine, P. (2006). Europa u 12 lekcija. Luksemburg: Ured za službene publikacije Europskih zajednica (dostupno na: http://www.euic.hr/images/article/File/publikacije/hrv/12_lesssons_hr.pdf).
  5. Grek, S. i Lawn, M. (2009). „A short history of Europeanizing education.” European Education: 41 (1), 32-54.
  6. Zidarić, V. (1996). „Europska dimenzija u obrazovanju: njezin nastanak, razvitak i aktualno stanje.” Društvena istraživanja: 21 (1), 161-181 (dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=51242).
  7. Žiljak, T. (2005). „Politike cjeloživotnog učenja u Europskoj Uniji i Hrvatskoj.” Političko obrazovanje: 1, 67-95 (dostupno na: http://hrcak.srce.hr/35826).
Dopunska literatura
  1. Commission of the European Communities (2001). Making a European Area of Lifelong Learning a Reality. Brussels: European Communities.
  2. Europska komisija (1996). Prema društvu koje uči: Poučavanje i učenje: Bijeli dokument o obrazovanju. Zagreb: Educa.
  3. Europski parlament i Europsko vijeće (2010). „Preporuka Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje: Europski referentni okvir“. Metodika: 11 (20), str. 169-172.
  4. The Council of the European Union (2009). Council conclusions on a strategic framework for European cooperation in education and training ("ET 2020"). 2941th Education, Youth and Culture Council meeting, Brussels (dostupno na: http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/educ/107622.pdf).
  5. Žmegač, V. (2014). Europa x 10. Zagreb: Profil, str. 7-74.

Izborni predmet na studijima
  1. Pedagogija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij, 3. semestar