Fenomenologijska teorija čitanja: tekst - svijest - tijelo

Naziv
Fenomenologijska teorija čitanja: tekst - svijest - tijelo
Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
ECTS bodovi
4
Šifra
131722
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski
Satnica
Predavanja
30
Seminar
15

Cilj
Fenomenologijska teorija čitanja u žarište svoga interesa postavila je odnos djela, teksta, autorske i čitateljske svijesti. Rasprava je pokazala da je čitateljski proces sastavni dio oblikovanja (umjetničkog/ književnog ) djela, čime je čitatelju konačno pripisana aktivna (stvaralačka) uloga u procesu književne komunikacije. Kolegij će se usmjeriti na rasvjetljavanje osnovnih fenomenologijskih kategorija i njihovu transformaciju u perspektivi motrenja književnosti pri čemu će se u obzir uzeti različiti aspekti problematizacije subjekta, svijesti, recepcije, percepcije, tjelesnosti u odnosu prema književnom tekstu.
Sadržaj
  1. Dogovor o radu i podjela seminarskih zadataka
  2. Što je fenomenologija? Razgovor o pročitanom: E. Husserl, prva dva predavanja iz knjige Ideja fenomenologije: pet predavanja.
  3. Fenomenologija i hermeneutika: Heidegger. Razgovor o pročitanom: M. Heidegger, poglavlje „Istina i umjetnost“ iz knjige Izvor umjetničkog djela; M. Heidegger, poglavlje „Jezik u pjesmi“ iz knjige Na putu k jeziku; M. Heidegger, poglavlja „Helderlin i suština poezije“ i „»…pesnički stanuje čovek…«“ iz knjige Mišljenje i pevanje.
  4. Hermeneutika: Gadamer. Razgovor o pročitanom: H. G. Gadamer, poglavlje „Osnovne crte teorije hermeneutičkog iskustva“ iz knjige Istina i metoda; H. G. Gadamer, poglavlje „Tekst i interpretacija“ iz knjige Čitanka.
  5. Fenomenologija i marksizam: Sartre. Razgovor o pročitanom: J.P. Sartre, poglavlja „Šta znači pisati?“ i „Zašto se piše“ iz knjige Šta je književnost.
  6. Percepcija, tijelo: Merleau-Ponty. Razgovor o pročitanom: M. Merleau-Ponty, poglavlja „Predgovor“ i „Osjet“ iz knjige Fenomenologija percepcije; M. Merleau-Ponty, „Telo kao izraz i reč“ iz zbornika Fenomenologija.
  7. Fenomenologija i estetika: Ingarden. Razgovor o pročitanom: R. Ingarden, poglavlje „Napomene o problemu estetskog suda vrednosti“ iz knjige Doživljaj, umetničko delo i vrednost; R. Ingarden, poglavlje „Osnovna struktura književnog djela“ iz knjige Nova evropska kritika III.
  8. Proces čitanja: Poulet. Razgovor o pročitanom: G. Poulet, „Phenomenology of Reading“
  9. Čitatelj, tekst, čitanje: Iser. Razgovor o pročitanom: W. Iser, „Proces čitanja“ iz zbornika Nova čitanja; W. Iser, „Lutajuće motrište i čitateljska svijest“ iz zbornika Suvremena teorija pripovijedanja; W. Iser, „Uloga čitatelja u Fieldingovu Tomu Jonesu“ iz zbornika Uvod u naratologiju.
  10. Estetika recepcije: Jauss. Razgovor o pročitanom: H-R. Jauss, „Parcijalnost metoda estetike recepcije“ iz knjige Estetika recepcije.
  11. Reader-response criticism: Fish. Razgovor o pročitanom: S. Fish, „Interpretativne strategije i interpretativne zajednice“ iz zbornika Nova čitanja i M .L Pratt „Interpretive Strategies/ Strategic Interpretations: On Anglo-American Reader Response Criticism“
  12. Hermeneutika teksta: Ricoeur. Razgovor o pročitanom: P. Ricoeur, „The Model of the Text: Meaningful Action Considered as a Text“ i „Osobni i narativni identitet“ i „Ja i narativni identitet“.
  13. Dijakritička hermeneutika: Kearney. Razgovor o pročitanom: R Keraney, „What is Diacritical Hermeneutics“ i „Pripovijedanje je važno“ iz knjige O pričama.
  14. Reakcije: Barthes. Razgovor o pročitanom: R. Barthes, „Užitak u tekstu“.
  15. Seminarska izlaganja.

Ishodi učenja
  1. Usporediti i vrednovati različite teorijske pristupe pojedinim književnim i kulturnim fenomenima.
  2. Obraniti i argumentirati vlastitu teorijsku poziciju u odnosu na predmet proučavanja.
  3. Raščlaniti i povezati različite teorijske koncepcije i na temelju toga oblikovati vlastitu hipotezu.
  4. U susretu s nepoznatim i novim problemom odabrati i povezati različite teorijske pojmove i pristupe.
Metode podučavanja
- predavanja: pregled, odnosi među žanrovima i opusima - problemsko-seminarski način rada - dijaloška nastava, seminarske analize, referati
Metode ocjenjivanja
Brojčana ocjena. Ispit usmeni. Referat za vrijeme održavanja seminara ili pismeni seminarski rad uvjeti za izlazak na ispit.

Obavezna literatura
  1. Husserl, Edmund. 1975. Ideja fenomenologije: pet predavanja. Beograd: BIGZ.
  2. Heidegger, Martin. 2010. „Istina i umjetnost“. U: Izvor umjetničkog djela. Zagreb: AGM.
  3. Heidegger, Martin. 2009. „Jezik u pjesmi“. U: Na putu k jeziku. Zagreb: Altagama.
  4. Heidegger, Martin. 1982. „Helderlin i suština poezije“ i „»… pesnički stanuje čovek…«“. U: Mišljenje i pevanje. Beograd: Nolit.
  5. Gadamer, Hans Georg. 1978. „Osnovne crte teorije hermeneutičkog iskustva“. U: Istina i metoda. Sarajevo: Veselin Masleša.
  6. Gadamer, Hans Georg. 2002. „Tekst i interpretacija“. U: Čitanka. Zagreb: Matica hrvatska.
  7. Sartre, Jean-Paul. 1981. „Šta znači pisati?“ i „Zašto pisati?“. U: Šta je književnost?. Beograd:: Nolit.
  8. Merleau-Ponty, Maurice. 1978. „Predgovor“ i „Osjet“. U: Fenomenologija percepcije. Sarajevo: Veselin Masleša.
  9. Merleau-Ponty, Maurice. 1975. „Telo kao izraz i reč“. U: Fenomenologija. Ur. Milan Damjanović. Beograd: Nolit.
  10. Ingarden, Roman. 1975. „Napomene o problemu estetskog suda vrednosti“. U: Doživljaj, umetničko delo i vrednost, Beograd: Nolit.
  11. Ingarden, Roman. 1972. „Osnovna struktura književnog djela“ U: Nova evropska kritika III. Ur. Ante Stamać i Vjeran Zuppa. Split: Nakladni zavod „Marko Marulić“.
  12. Poulet, Georges. 1969. „Phenomenology of Reading“ U: New Literary History Vol.1 No. 1: 53-68.
  13. Iser, Wolfgang. 2003. „Proces čitanja“. U: Nova čitanja: Poststrukturalistička čitanka. Ur. Zdenko Lešić. Sarajevo: Buybook.
  14. Iser, Wolfgang. 1992. „Lutajuće motrište i čitateljska svijest“. U: Suvremena teorija pripovijedanja. Ur. Vladimir Biti. Zagreb: Globus.
  15. Iser, Wolfgang. 1989. „Uloga čitatelja u Fieldingovu Tomu Jonesu“. U: Uvod u naratologiju. Ur. Zlatko Kramarić. Čakovec: RO Zrinski.
  16. Jauss, Hans-Robert. 1978. „Parcijalnost metoda estetike recepcije“. U: Estetika recepcije: izbor studija. Beograd: Nolit.
  17. Fish, Stanley. 2003. „Interpretativne strategije i interpretativne zajednice“. U: Nova čitanja: Poststrukturalistička čitanka. Ur. Zdenko Lešić. Sarajevo: Buybook.
  18. Ricoeur, Paul. 1973. „The Model of the Text: Meaningful Action Considered as a Text“. U: New Literary History Vol. 5 No. 1: 91-117.
  19. Barthes, Roland. 2004. Užitak u tekstu; koji slijedi Varijacije o pismu, Zagreb.
  20. Kearney, Richard. 2011. „What is Diacritical Heremeneutics?“. U: Journal for Applied Hermeneutics, 10: 1-14.
  21. Kearney, Richard. 2009. „Pripovijedanje je važno“. U: O pričama. Zagreb: Jesenski i Turk.
  22. Pratt, Mary Louise. 1982. „Interpretive Strategies/ Strategic Interpretations: On Anglo-American Reader Response Criticism“. U: boundary 2 Vol. 11 No. 1/2: 201-231.
  23. Ricoeur, Paul. 2000. „Osobni i narativni identitet“ i „Ja i narativni identitet“. U: Autor, pripovjedač lik. Ur. Cvjetko Milanja. Osijek: Svjetla grada,
Dopunska literatura
  1. Biti, Vladimir. 2000. Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. Zagreb: Matica hrvatska.

Izborni predmet na studijima
  1. Kroatistika, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  2. Kroatistika, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij