Filozofija odgoja

Naziv
Filozofija odgoja
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS bodovi
4
Šifra
59513
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski
Nastavnici
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Potaknuti filozofske refleksije o odgoju i obrazovanju, koje razmatraju temeljne aspekte ljudskog nastojanja da, posredstvom učenja, razvije intelektualne i emocionalne dispozicije, rekonstruira iskustva i kulturno obnovi život. U središtu pozornosti su tri aspekta filozofije odgoja; a) analitički aspekt (problematiziranje pojmova odgoja, obrazovanja, učenja i poučavanja, nastavnog autoriteta i nastavnih očekivanja); b) kritički aspekt (kritika ideologija, obrana razboritoga vrijednosnog pluralizma, spoznajni i voljni čimbenici građanskih i državljanskih kompetencija); c) preskriptivni aspekt (radikalno umno preispitivanje života, kultiviranje humaniteta u univerzalnom poštovanju moralnih osoba, narativna imaginacija koja njeguje suosjećanje i odgovornost). U kolegiju se razmatraju istaknuta razumijevanja odgoja u okviru zapadne filozofske tradicije: Sokrat, Platon, Aristotel, stoici, Augustin, renesansni filozofi, Descartes, Hobbes, Locke, Rousseau, Kant, Nietzsche, Mill, Dewey, Lyotard.
Sadržaj
  1. Pojam i svrhe odgoja
  2. Odgoj kao praktička filozofija i komunikativno djelovanje
  3. Analitički pristupi filozofiji odgoja
  4. Kritički pristupi filozofiji odgoja
  5. Preskriptivni ili normativni pristupi filozofiji odgoja
  6. Praktički um, odgoj i autoritet
  7. Sokratova majeutika, koncept poučavanja bez učitelja, regenerativna snaga filozofije
  8. Platonova paideia – metafizički, politički i duševni red
  9. Aristotelov odgoj po navici i odgoj po pouci, vrline i dobrobit, načini ljudskog života
  10. Augustinova iluminacijska teorija učenja, istina i značenja, moralna perfekcija
  11. Humanistički odgojni ideali
  12. Descartes i Locke: kultiviranje uma
  13. Rousseau: odgojna transformacija čovjeka
  14. Dewey i progresivizam
  15. Postmoderna i suvremena razumijevanja odgoja. Filozofija odgoja i kurikulum.

Ishodi učenja
  1. Identificirati i opisati temeljne probleme filozofije odgoja
  2. Analizirati smisao i značenje pojmova odgoja, obrazovanja, nastavne komunikacije i razvoja ljudskih sposobnosti
  3. Opisati osnovna prijeporna mjesta i argumentativne sklopove različitih teorija o odgoju.
  4. Razlikovati i objasniti pojmove odgoja i obrazovanja, a nasuprot instrukcija
  5. Primijeniti strukturirani dijalog i kritičko mišljenje u poučavanju
  6. Preispitati vlastitu nastavnu komunikaciju te na temelju samovrednovanja biti otvoren za cjeloživotno učenje
  7. Razumjeti značaj odgoja i obrazovanja za oblkovanje razborite koncepcije dobrog života i osobne autonomije
  8. Razumjeti značaj odgoja i obrazovanja za njegovanje i razvijanje građanskih i političkih kompetencija odnosno demokratsko političko prosuđivanje
  9. Upoznati, analizirati i prosuditi doprinose velikih filozofa Zapada, čime se oblikuje primjereni refleksivni okvir promišljanja o odgoju
  10. Integrirati načela filozofije odgoja u pedagogijskoj, didaktičkoj i metodičkoj praksi
Metode podučavanja
Temeljna frontalno-predavačka metoda kombinira se sa strukturiranim dijalogom i otvorenom završnom raspravom koja uključuje razmotrene i/ili implicirane probleme i pitanja. Završna rasprava, koja ima ulogu ponavljanja, razjašnjenja, ukazivanja na nove i neriješene implikacije odnosno teme, potiče se na kraju svakog predavanja, odnosno završni, petnaesti termin u semestru u cijelosti je posvećen raspravnom ponavljanju, sintezi i otvaranju novih tema.
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit u prosječnom trajanju od 45 minuta podrazumijeva primjenu sljedećih metoda: 1. metode razgovorne provjere znanja o temeljnim problemima, pitanjima i postavkama filozofske discipline 2. metodu provjere primjerenog razumijevanja i objašnjenja temeljnih pojmova i teorija 3. metodu komparativnih analiza 4. metodu provjeravanja sposobnosti sinteze, primjene i prosuđivanja

Obavezna literatura
  1. Nietzsche, F. ( 2003) Schopenhauer kao odgajatelj (Zagreb: Matica hrvatska)
  2. Hufnagel, E. (2002) Filozofija pedagogike (Zagreb: Demetra), do str. 137.
  3. Canivez, P. (1999) Odgojiti građanina? (Zagreb: Durieux)
  4. Lyotard, J. F. (2005) Postmoderno stanje: Izvještaj o znanju (Zagreb, Ibis)
  5. Morin, E. (2002) Odgoj za budućnost (Zagreb: Educa)
Dopunska literatura
  1. Platon, Protagora, Država
  2. Aristotel, ( 1988) Nikomahova etika, i Politika, (Zagreb: Globus i SNL
  3. Kant, Schelling, Nietzsche (1991) Ideja univerziteta (ur. Despot, B.) (Zagreb: Globus
  4. Dewey, J. (1941) Democracy and Education: An Introduction to the Philosophy of Education (New York: The Macmillan Company).
  5. Gutmann, A. (1999) Democratic Education (Princeton: Princeton University Press).
  6. Macedo, S. (2000) Diversity and Distrust: Civic Education in a MulticulturalDemocracy (Cambridge, MA: Harvard University Press).
  7. Barrow, R, Woods, R (1997) An Introduction to Philosophy of Education, Routledge).
  8. Nussbaum, M. (1997) Cultivating Humanity: A Classical Defence of Reform in Liberal Education (Cambridge, MA: Harvard University Press)
  9. Gutmann, A. (1994) What's the use of going to school? The problem of education in utilitarianism and rights theories , in: Sen, A., Williams B. (ed.) Utilitarianism and beyond (Cambridge: Cambridge University Press
  10. Rorty O. A. (2003) (ed.) Philosophers on Education (London: Routledge)
  11. Legrand, L. (1995) Moralna izobrazba danas: Ima li to smisla? (Zagreb: Educa
  12. Foucault, M. (1992) Znanje i moć (Zagreb: Globus

Obavezan predmet na studijima
  1. Filozofija, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij