Studenti/icama će se ponuditi temeljne informacije o pretpostavkama i modalitetima filozofijskog pristupa povijesti i povijesnosti, te o filozofiji povijesti kao disciplini i kao interdisciplinarnom području istraživanja, te i o relevantnim orijentacijama filozofijskog pristupa povijesti u antičkoj filozofiji i novovjekovlju; uvodno se informiraju o pretpostavkama za samostalan istraživački rad i promišljanje problematike, a posebno o važnosti interdisciplinarnoga i multidisciplinarnog pristupa temama filozofije povijesti.
- definicija predmeta: filozofija povijesti kao disciplina i filozofijsko mišljenje povijesti i povijesnosti u cjelini filozofije; odnos disciplinarnog i transdisciplinarnog pristupa
- razlika između historije (povjesnice; historia rerum gestarum, res gestae) i povijesti (Historie/Geschichte)
- problematično pitanje: znaju li Grci za povijest? Demokrit, sofisti, Platon, Aristotel…Herodot i Tukidid
- cikličko razumijevanje povijesti kao rezultat kozmologije: ljudski svijet kao organski dio kozmosa
- početak povijesti: grčko, rimsko i židovsko računanje vremena kao izraz dva međusobno diferencirana razumijevanja historije i povijesti
- Aurelije Augustin: utemeljitelj teologijske filozofije povijesti ili utemeljitelj teologije povijesti?
- bitni pojmovi Augustinove koncepcije povijesti
- Augustin i njegovi učenici
-
arapska tradicija: Ibn Haldun i klasična ciklička teorija povijesti
- renesansa i novovjekovlje: pomak k imanentističkom poimanju povijesti
- novovjekovne antiteze cikličkog i progresističkog poimanja povijesti: Vico i francuski prosvjetitelji
- osnovni pojmovi Vicove filozofije povijesti
- pojam providnosti: usporedba Augustinova i Vicova poimanja providnosti
- Uloga Machiavellija, F. Bacona i Descartesa u oblikovanju pretpostavki novovjekovnog poimanja povijesti
- Utemeljenje filozofije povijesti kao teorije napretka ljudskog roda