Kolegij zadire u tematiku nekoliko znanstvenih područja i osmišljen je za studente prirodoslovnih, biomedicinskih i humanističkih disciplina. Veći dio predavanja izvodi se uz aktivno sudjelovanje studenata u nastavi, što studentima omogućava interaktivni pristup tematici. Svrha ovog kolegija je uvesti studente u osnove humane identifikacije analizom koštanih ostataka, uz razumijevanje tafonomskih procesa, ali i mogućnosti koje pružaju nove metode forenzičke osteologije. Istraživanje humanih ostataka s arheoloških nalazišta pripada interdisciplinarnom krugu istraživanja koje se primjenjuje već oko stotinjak godina. Identifikacijske tehnike i metode koje koristi forenzička osteologija nalaze gotovo cjelovitu primjenu i pri analizi humanog materijala arheološke starosti. Forenzička osteologija, osim metoda identifikacije, pruža i protokole dokumentiranja, uzorkovanja, protokole za različite analize koji se već desetljećima upotrebljavaju i u radu s materijalom arheološke starosti. Uloga kolegija na razini programa studija je stjecanje pretpostavki za sustavno analiziranje humanih ostataka s arheoloških nalazišta kako bi dobiveni rezultati pomogli cjelokupnoj interpretaciji događaja na terenu i šire, kao dio veće cjeline u određenom razdoblju.

1. Forenzična osteologija i bioarheologija -uvodno predavanje o dodirnim točkama i metodama koje se koriste u animalnoj i humanoj forenzičkoj osteologiji te bioarheologiji
2. Forenzična tafonomija: tlo -svi procesi i organizmi koji utječu na trupla ljudi i životinja u tlu nakon smrti, osnovni fizičko-kemijski sastav različitih tla u odnosu na tafonomiju
3. Postupak s osteološkim materijalom na terenu - faze postupka s osteološkim materijalom, od trenutka iskopavanja, stabilizacije humanih i animalnih ostataka u različitim uvjetima na terenu, do njihove konačne stručne konzervacije
4. U laboratoriju-uvod -upoznavanje s priborom i opremom kojima se osteolog svakodnevno koristi za vrijeme rada u laboratoriju
5. Metode forenzične analize -upoznavanje s osnovnim forenzičnim metodama u laboratoriju
6. Biološki profil: spol -metode odredbe spola humanih koštanih i dentalnih uzoraka
7. Biološki profil: doživljena starost (juvenilna osteologija) - metode utvrđivanja starosne dobi na osteološkim uzorcima djece i teenagera, od rođenja do devetnaeste godine života
8. Biološki profil: doživljena starost -metode utvrđivanja starosti odraslih osoba
9. Biološki profil: tjelesna visina -metode izračuna tjelesne visine prema dužini pojedinih dugih kostiju, pristup različitih autora
10. Patološke promjene na koštanim uzorcima -najčešće patološke promjene na pojedinim elementima kostura , gljivične i bakterijske infekcije, koštane novotvorevine
11. Traume -vrijeme nastanka (antemortem, perimortem, postmortem) , uzroci, podjela i ishod traumi
12. Analiza nagorenih i spaljenih koštanih ostataka - najčešće promjene na koštanim i dentalnim uzorcima uzrokovane gorenjem, makroskopska i mikroskopska analiza spaljenih humanih i animalnih koštanih ostataka, određivanja stupnja gorenja, kemijske metode analize
13. Analiza i identifikacija koštanih ostataka osoba iz masovnih grobnica -problem izmještanih grobnica i analiza izmiješanih anatomskih elemenata kostura osoba u masovnim grobnicama
14. Moderne molekularne metode u forenzici -izolacija, amplifikacija, sekvenciranje i analiza rezultata u identifikaciji jedinke
15. Kompjutorska facijalna rekonstrukcija -upoznavanje s različitim metodama rekonstrukcija mekotkivnih struktura lica, primjeri kompjutorskih facijalnih rekonstrukcija u forenzičkom i arheološkom kontekstu

1. - usvajanje znanja o fazama i procesu identifikacije humanih ostataka (nespaljenih, nagorenih, spaljenih)
2. - usvajanje modernih metoda forenzičke analize
3. - usvajanje protokola za postupanje s osteološkim materijalom na terenu u različitim uvjetima
4. - usvajanje osnovnih znanja o analizi humanih ostataka iz masovnih grobnica
5. Ishod učenja na razini programa je stjecanje pretpostavki za sustavno analiziranje humanih ostataka s arheoloških nalazišta kako bi dobiveni rezultati pomogli cjelokupnoj interpretaciji događaja na terenu i šire, kao dio veće cjeline u određenom razdoblju.

Tijekom predavanja koristit će se razni socijalno-djelatni oblici rada: frontalni, individualni i grupni oblik, te praktične radionice.

Kolokviji tijekom semestra i pismeni ispit.

1. Wilkinson, C. 2006 Forensic Facial Reconstruction. Cambridge University Press, Cambridge.
2. Larsen, CS, 1997 Bioarchaeology: Interpreting Behavior from the Human Skeleton. Cambridge University Press, Cambridge.
3. -članci iz relevantnih znanstvenih časopisa

1. Arheologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij

   • smjer Prapovijesna, 2. semestar
   • smjer Srednjovjekovna, 2. semestar