Formiranje slavenskih država u srednjoj Europi

Naziv
Formiranje slavenskih država u srednjoj Europi
Organizacijska jedinica
Odsjek za arheologiju
ECTS bodovi
3
Šifra
125380
Semestri izvođenja
ljetni
Jezik izvođenja
Hrvatski
Satnica
Predavanja
30

Cilj
Propast Avarskog Kaganata i uspostava Franačke vlasti u Panoniji, odnosno u velikom dijelu Karpatske kotline jedna je od najvažnijih događaja koji će imati velik utjecaj na razvoj kasnijih povijesnih i društvenih zbivanja u tome dijelu Europe. Povijesni izvori relativno su brojni za 9. stoljeće i njih valja usporediti s onim što nam pružaju arheološka istraživanja. Pojedini dijelovi bolje istraženi pružaju nam više informacija o zbivanjima i procesima preoblikovanju prostora. Karpatska kotlina 9. stoljeća podijeljena između Franačke, Velike Moravske i Bugarske opet će biti poprište velikih promjena dolaskom Mađara. Nakon desetljeća pustošenja oblikovati će se nova središta. Arheološka istraživanja pokazuju koji su trendovi dominanti i kako se taj prostor razvija sve do onog vremena kad će cijeli taj prostor biti bolje popraćen povijesnim izvorima.
Sadržaj
  1. Geografija Panonske nizine; Opis teritorija s moderna stanovišta; Geografija Avarije koncem 8. stoljeća
  2. Povijesni izvori i arheološke interpretacije - Avarija i Franačka prema povijesnim izvorima; zadnja desetljeća 8. stoljeća – do konačne prevlasti Franačke u zapadnom dijelu Panonije (do 803.):, Avari prodiru na zapad – rat u Langobardiji, Bavarskoj 774. – 790.; Obrat u ratovanju – Franci napadaju Avariju 791. – 799.
  3. Franačka Panonija prema povijesnim izvorima 803. – 828.; Pacifikacija Avarije, avarski ustanci i slavensko-avarski sukobi.; Slavenski ustanci protiv franačke vlasti kao nastavak prijašnjih avarskih ustanaka:; Bugarski ulazak u Panoniju i rekonstrukcija franačke uprave.
  4. Franačka Panonija prema povijesnim izvorima 828. – 907.; Prvo doba 828. – 880. rat s Bugarima, razvoj Gornje Panonije, teritorijalna pripadnost Donje – nova upravna podjela istočnog dijela Carstva; Drugo doba 880. – 907.
  5. Franačka Panonija prema povijesnim izvorima od 907. - 1000. - rasap franačke uprave u velikom dijelu pokrajina - udaljavanje od središta / početak nove upravne podjele
  6. Nova upravna podjela Panonije 1000. – 1089. / 1090. / 1094./5.
  7. Crkve i crkvena organizacija / Crkvena središta Salzburške nadbiskupije u gornjoj Panoniji - rezultati arheoloških istraživanja
  8. Crkvena središta Akvilejske patrijaršije u Panoniji - rezultati arheoloških istraživanja
  9. Benediktinski samostani i crkvena središta
  10. Groblja i predmeti 9. – 11. stoljeća
  11. Groblja tipa Sopronkőhida – Zagreb-Kruge - Brodski Drenovac
  12. Ranokarolinški horizont tip Sused – Medvedička
  13. Groblja tipa Zalavár – Ptuj – Lobor
  14. Ostala groblja u Gornjoj i Donjoj franačkoj Panoniji 9. i prve polovice 10. stoljeća
  15. Naselja i središta 9. – 11. stoljeća

Ishodi učenja
  1. Objasniti različite tehnološke, kulturne, socijalne, duhovne i krajobrazne procese koji utječu na razvoj određene zajednice u srednjoj i južnoj Europi u srednjem vijeku.
  2. Moći provesti stručnu i znanstvenu analizu arheološke građe.
Metode podučavanja
predavanja
Metode ocjenjivanja
Usmeni ispit.

Obavezna literatura
  1. Sós, Á. Cs. Die slawische Bevölkerung Westungarns im 9. Jahrhundert. Münchner Beiträge Bd. 22, München, 1973.
  2. Filipec, K, Donja Panonija od 9. do 11. stoljeća, Sarajevo 2014.
  3. Europas Mitte um 1000: Beiträge zur Geschichte, Kunst und Archäologie, 3 Bände Gebundene Ausgabe, Stuttgart, 2000.
  4. Joachim Henning (Ed.), Europa im 10. Jahrhundert. Archäologie einer Aufbruchszeit. Internationale Tagung Magdeburg 04.-07. Oktober 2000, Frankfurt am Main (Goethe-Universität) 2000.
Dopunska literatura
  1. Dostál, B., Slovanská pohřebiště ze střední doby hradištní na Moravě. Praha 1966.
  2. Dienes, I., Die Ungarn um die Zeit der Landnahme, Budapest 1972.
  3. Filipec, K., Aquileian Missionary Center in the Frankish Lower Pannonia at the Turn of the Eighth into the Ninth Century, Hortus Artium Mediev. 19, 2013, 301-310
  4. Filipec, Krešimir., Dvije kovanice ugarskog kralja sv. Stjepana I. iz sjeverozapadne Hrvatske, VAMZ, 3. s., XLV, Zagreb 2012, 281-288 [engl. 286-287].
  5. Filipec, K., Slavenski paljevinski grob iz Lobora, Adriatica 3, Zadar 2009, 347-357 [engl. 357].
  6. Török, Gy., Die Bewohner von Halimba im 10. und 11. Jahrhundert, ArchHung XXXIX, Budapest 1962.
  7. Váňa, Z., Maďaři a Slované ve světle archeologických nálezů X.-XII. století, SlovArch II, 1954, 51-104.
  8. Dostál, B., Břeclav - Pohansko IV. Velkomoravský velmožský dvorec. Praha 1975.
  9. Ercegović-Pavlović, S., Rimske i srednjovekovne nekropole u Mačvanskoj Mitrovici, Sirmium XII, Beograd 1989
  10. Korošec, J., Staroslovansko grobišče na Ptujskem gradu, Dela SAZU 1, Ljubljana 1950.
  11. Filipec, K., Drvena crkva u Loboru – najstarija franačka misionarska crkva u sjevernoj Hrvatskoj, Starohrvatska prosvjeta, III. s. 37, Split, 2010., 51. – 59.
  12. Filipec,K., Srednjovjekovna keramika s lokaliteta Borinci - Crkvište - Crni Gaj 1961., Opvscvla archaeologica 34, Zagreb, 2010., 255. – 284.

Izborni predmet na studijima
  1. Arheologija, sveučilišni diplomski jednopredmetni studij