Izborni kolegij Antropologija medicinskih sustava daje uvod u istraživanje medicine u sklopu društvenih znanosti, odnosno uvod u istraživanje medicinskih sustava kao kulturnih koncepata. Kolegij daje kratak pregled znanstvenih disciplina koje se time bave (medicinska antropologija, etnomedicina, tradicijska medicina), naznačuje najvažnije teorije i teoretske pravce, te daje prikaz suvremenih tema i istraživanja unutar tih disciplina. Teme koje će se obrađivati osim povijesti disciplina i razvoja medicinsko-antropoloških teorija uključuju i kontekstualizacije medicinskih sustava, vezu između (imigracijske) politike i medicine, antropologiju tijela, fenomenologiju liječenja, kulturne medicinske prakse i pojavu i kontekste novih medicinskih sustava, javno zdravstvo i popularnu medicinu, kulturne konstrukcije zdravlja (mentalnog, fizičkog, duhovnog) i bolesti. U proučavanju medicinskih sustava koriste se etnografski podaci (arhivski ili recentni), studiji slučaja i relevantna literatura, te ih se nastoji kritički i teoretski analizirati. Programski i generički ishodi učenja: - identificirati i objasniti opća obilježja kulture i kulturnih procesa - opisati i usporediti etnološke i kulturnoantropološke teorije - koristiti stručno nazivlje i definirati temeljne koncepte u etnologiji i kulturnoj antropologiji - izložiti i opisati povijest etnoloških i kulturnoantropoloških istraživanja - poznavati i primijeniti temeljne etičke standarde struke - planirati i provesti zadatke iz područja etnologije i kulturne antropologije u različitim sferama stručnog djelovanja, primjerice u muzejskoj i konzervatorskoj djelatnosti, u udrugama za očuvanje i obnovu lokalnih tradicija, u civilnom sektoru, u turizmu, u državnoj upravi i sl. - javno usmeno i pismeno prezentirati rezultate istraživanja - prepoznati i uvažavati kulturne različitosti - primijeniti vještine učenja za nastavak studija na višoj razini

1. Medicinska antropologija – povijesni razvoj i glavne teorije Etnomedicina – povijesni razvoj i glavne teorije
2. Tradicijska/Narodna medicina u kontekstu jugoistočne Europe
3. Metode istraživanja u medicinskim humanističkim znanostima
4. Narativni aspekti zdravlja i bolesti Narativna medicina
5. Interpretativni nasuprot empiričkog pristupa (Good) Čitanje Foucaulta u medicinskoj antropologiji
6. Istraživanje medicine u kulturi: kognitivna antropologija
7. Etnografije medicine i javnog zdravstva – povijesni pregled
8. Iscjelitelji, Vračevi, Vještice, Doktori Profesionalni iscjelitelji i njihovo 'tajno znanje'
9. Politika tijela u prošlosti i sadašnjosti: zdravo i/ili lijepo
10. Mentalno zdravlje 1: definiranje mentalno zdravog Mentalno zdravlje 2: izopćavanje ludosti
11. Imperijalizam i medicina Higijena, politika i medicina: 'Čisti' i Drugi
12. Alternativna i komplementarna medicina New age ideologije – 'izmišljene (medicinske) tradicije'
13. Medicina i Rod Žena njegovateljica, muškarac liječnik?
14. Kontracepcija i porod kroskulturalno
15. Primijenjena medicinska antropologija

1. identificirati i pojasniti temeljna obilježja medicinskih kulturnih sustava i kulturnih procesa
2. prepoznati, imenovati i kontekstualizirati temeljne znanstvene škole i pravce u medicinskoj antropologiji
3. definirati i koristiti stručno nazivlje i temeljne koncepte u medicinskoj antropologiji
4. izložiti povijesni razvoj medicinske antropologije
5. prepoznati, imenovati i kontekstualizirati temeljne znanstvene škole i pravce u medicinskoj antropologiji
6. primijeniti različite medicinskoantropološke teorije u analizi medicinskih kulturnih sustava
7. objasniti kulturne različitosti koje se odnose na medicinskoantropološke teme
8. prepoznati i objasniti primjenjivost medicinske antropologije u različitim kontekstima
9. analizirati veze između medicinske antropologije i politike u odabranim povijesnim razdobljima
10. navesti i objasniti temeljne specifičnosti medicinskooantropološke etike

predavanja (30) i seminari (30)

Rad studenata će se kontinuirano pratiti tijekom cijelog semestra, a ocjena na kraju će biti kumulativna. Od studenata se očekuje da aktivno sudjeluju u raspravama na predavanjima i seminarima, što će iznositi 10% njihove ukupne ocjene. Uspješno završavanje seminarskih zadataka će iznositi slijedećih 40%. Završni ispit studenti pišu na kraju semestra i ocjena iz tog ispita će se brojiti kao 50% završne ocjene. Ocjenjvanje: Sudjelovanje na nastavi 10% Seminarski zadaci 40% Završni ispit 50%

1. Bashford, Allison (2003): Imperial Hygiene. Palgrave Macmillan Publishers.
2. Cook, Hera (2004): The Long Sexual Revolution. Oxford University Press.
3. Douglas, Mary (2004): Čisto i Opasno. Algoritam.
4. E.E. Evans-Pritchard (1976): Witchcraft and Oracles among the Azande. Oxford University Press.
5. Foucault, Michel (2001): Madness and Civilization. Routledge.
6. Foucault, Michel (2003): Birth of the Clinic. Routledge.
7. Kleinman, Arthur (1989): Illness Narratives: Suffering, Healing and Human Condition. Basic Books.
8. Joralemon, Donald (1999): Exploring Medical Anthropology. Allyn&Bacon.
9. Rivers (2001): Medicine, Magic and Religion. Routledge.
10. Schepher-Hughes, Nancy (2002): Commodifying bodies. SAGE publications.
11. Scheper- Hughes, Nancy (1993): Death Without Weeping: Violence od Everyday Life in Brazil. University of California Press.