Grčka filozofija I

Naziv
Grčka filozofija I
Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
ECTS bodovi
3
Šifra
79579
Semestri izvođenja
zimski
Jezik izvođenja
Hrvatski
Satnica
Seminar
30

Cilj
Seminar iz Grčke filozofije I ima upoznati studente sa središnjim pitanjima grčke filozofije do Platōna i sa sadržajem temeljnih grčkih filozofijskih tekstova u tome razdoblju. Seminar je velikim dijelom posvećen najranijim grčkim misliocima – tzv. predsokratovcima, pri čemu se posebna pažnja poklanja temeljnim pojmovima ranogrčkoga filozofijskog mišljenja: arkhe, psykhe, physis, kosmos, nus i logos. Dijelom se prikazuje život i misao Sōkrata, te njegov odnos prema sofistima. Težište se stavlja na studij Platōnove filozofije, koji se zasniva na dijalozima ranoga, srednjega i kasnoga razdoblja: Menōn, Politeia, Phaidōn, Symposion, Phaidar, Sophist. Istraživanje Platōnove filozofije prije svega pruža uvid u Platonōvo poimanje znanja kao moći ostvarenja istinitoga života, te u tome kontekstu rasvjetljuje odnos između umijeća obrazovanja i dijalektike. Propituje se odnos istine i privida, onoga što jest i onoga što nije, ideja i pojava.
Sadržaj
  1. Grčka filozofija u povijesti filozofije. Predsokratovci: sophia i philosophia. Mythos i logos. Povijesna predaja tekstova grčke filozofije. Filozofija i grčki jezik.
  2. Milećani: Tales, Anaksimen, Anaksimandar
  3. Pitagora i Pitagorovci
  4. Elejci: Ksenofan, Parmenid, Zenon, Melis
  5. Heraklit
  6. Empedoklo, Anaksagora
  7. Atomisti: Leukip i Demokrit
  8. Sofisti: Protagora, Gorgija, Antisten, Antifont
  9. Sokrat i Sokratovske škole (Kinici, Kirenjani, Megarani)
  10. Platonovo poimanje bitstva kao ideje. Osnovna svojstva ideja. Odnos ideja i fenomena (Politeja, Fedon, Simpozij, Parmenid, Sofist)
  11. Platonova dijalektika: stupnjevi dijalektičkog umijeća, međusobni odnos ideja, dijalektika kao najviše znanje. Filozofija i dijalektika (Politeja, Simpozij, Parmenid, Sofist, Politik, Fileb)
  12. Platonov nauk o duši: vidovi i moći duše, vrline duše, sustav duše, duša i tijelo, duša kao počelo života i počelo kretanja (Protagora, Gorgija, Politeja, Fedar, Fedon, Timej, Zakoni)
  13. Duševne moći razabiranja u Platona: osjet, predočavanje, pamćenje, uvjerenje, mnijenje, razumijevanje, znanje, umovanje (Politeja, Teetet)
  14. Platonova teologija i kozmologija: pojam boga i onog božanskog u Platona (Politeja, Simpozij, Politik, Timej), pojam svijeta, ustrojstvo svijeta i unutarsvjetskih bića (Timej)
  15. Platonovo učenje o prvotnim počelima (Testimonia Platonica, Parmenid, Sofist, Fileb, Politik, Zakoni)

Ishodi učenja
  1. Objasniti narav filozofijskih izvora ranih grčkih mislilaca, fragmenti i svjedočanstva
  2. Analizirati i komentirati fragmente Milećana
  3. Analizirati i komentirati fragmente pitagorovca Filolaja
  4. Analizirati i komentirati Heraklitove fragmente
  5. Analizirati i komentirati Parmenidov spjev
  6. Analizirati i komentirati fragmente Anaksagore, atomista i Empedokla
  7. Definirati i opisati temeljne pojmove Platonove filozofije
  8. Prikazati i protumačiti razliku između Platonova i predplatoničkog poimanja uzroka kretanja
  9. Analizirati i komentirati važnije Platonove dijaloge
  10. Izraditi pismeni rad na zadanu filozofijsku temu uz primjenu primarne i sekundarne literature i u skladu s načelima akademskog pisanja
Metode podučavanja
Nastavne metode: studentsko seminarsko izlaganje na zadanu temu i zajednička rasprava povodom toga izlaganja, zajedničko čitanje i tumačenje filozofijskog teksta pod vodstvom nastavnika, rasprava i razgovor na osnovi proučenog teksta pod vodstvom nastavnika Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, pripremanje za nastavu čitanjem i proučavanjem zadane literature, aktivno sudjelovanje u nastavi tumačenjem pročitanog teksta, vođenjem rasprave i razgovora, te seminarskim izlaganjem na zadanu temu, pisanje kraćih seminarskih radova i završnog seminarskog rada na zadanu temu, priprema za kolokvij
Metode ocjenjivanja
pregled seminarskih radova i konzultacije između nastavnika i studenata o seminarskim radovima, praćenje seminarskog izlaganja, praćenje pripremljenosti studenata za seminar kroz tumačenje teksta, raspravu i razgovor pod vodstvom nastavnika, pismeni ispit iz grčkoga filozfijskoga nazivlja, seminarski rad, pismeni i usmeni ispit na kraju ljetnoga semestra

Obavezna literatura
  1. Diels, H., Predsokratovci. Fragmenti I-II, Zagreb, 1983.
  2. Mikecin, I., Heraklit, Zagreb, 2013. / Despot, B., Tako kazuje Heraklit, Efežanin, Zagreb, 2005. / Despot, B., Vidokrug apsoluta, Zagreb, 2008., str. 395-429 / Heraklit. Svjedočanstva i fragmenti, prev. N. Majnarić, Zagreb, 1951.
  3. Ježić, M., Mišljenje i riječ o bitku, Zagreb, 1989., poglavlje: Parmenid: O prirodi, str. 11-28.
  4. Platon, Fedon, Zagreb, 1996.
  5. Platon, Menon, Kruzak, Zagreb, 1997.
  6. Platon, Gozba, u: Dukat, Zdeslav, Eros i Filia, Demetra, Zagreb, 1996. / Symposion (prev. Franjo Petračić), Logos, Split, 1981. (11897.)
  7. Platon, Država, Jurčić, Zagreb, 1997.
  8. Platon, Fedar (prev. F. Petračić), Jurčić, Zagreb, 1997. (pretisak djela Phaidros iz 1894.)
  9. Platon, Sofist (prev. Milivoj Sironić), u: Platon, Protagora; Sofist, Naprijed, Zagreb, 1975.
Dopunska literatura
  1. Guthrie, W. K . C., Povijest grčke filozofije, Zagreb, 2005-2007.
  2. Platon, Gorgija, Kultura, Beograd, 1968.
  3. Barbarić, D., Ideja dobra. Platonova Politeia VI i VII, Zagreb, 1995.
  4. Ksenofont, Uspomene o Sokratu, Beograd, 1980.
  5. Žunjić, S., Fragmenti elejaca, Beograd, 1984.
  6. Diogen Laertije, Životi i mišljenja istaknutih filozofa, Beograd, 1979.
  7. Praechter, Karl, Friedrich Ueberwegs Grundriss der Geschichte der Philosophie. Erster Teil: Die Philosophie des Altertums, Akademische Druck- und Verlagsanstalt, Graz, 1953.
  8. Johansen, Karsten Friis, A History of Ancient Philosophy from the Beginnings to Augustine, Routledge, London i New York, 1998.
  9. Platon, Protagora, u: Platon, Protagora; Sofist, Naprijed, Zagreb, 1975.
  10. Platon, Obrana Sokratova, Demetra, Zagreb, 2000. / Obrana Sokratova, Matica hrvatska, Zagreb, 2009.

Obavezan predmet na studijima
  1. Filozofija, sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij, 1. semestar
  2. Filozofija, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1. semestar
Izborni predmet na studijima
  1. Grčki jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
  2. Latinski jezik i književnost, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 3., 5., 7. semestar
  3. Švedski jezik i kultura, sveučilišni preddiplomski dvopredmetni studij, 1., 5. semestar
  4. Grčki jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij
  5. Latinski jezik i književnost, sveučilišni diplomski dvopredmetni studij